Dobit banaka u Srbiji u prvom tromjesečju premašila 400 milijuna eura

Analizirao je podatke Narodne banke Srbije za prvo tromjesečje, koji također pokazuju da su krajem ožujka Banca Intesa, OTP, Raiffeisen, Unicredit i AikBank bile prvih pet banaka u Srbiji na listi prema ukupnoj neto bilančnoj aktivi.

Neto imovina svih 19 banaka zajedno krajem ožujka vrijedila je 6.540 milijardi dinara ili blizu 56 milijardi eura.

„Faktori visoke profitabilnosti ostali su isti kao i kada je riječ o rekordnoj dobiti iz cijele 2024. godine od 1,3 milijarde eura - solidno visoke kamatne marže koje su donijele rast neto kamatnih prihoda od 23 posto i rast neto prihoda od naknada i provizija od 30 posto“, objašnjava Gujaničić.

Dodaje da su konačnom rezultatu pridonijeli i niski troškovi za kreditne gubitke, tj. izuzetno niska razina loših kredita (NPL). Prema podacima središnje banke, udio NPL-ova u ukupnim kreditima kućanstvima i gospodarstvu u ožujku zabilježio je nove najniže vrijednosti od 3,2 odnosno 1,6 posto.

„Dakle, banke posluju u idealnim uvjetima, kamatne stope su solidno visoke pa mogu ostvariti visoku maržu (razliku između kamata na kredite i depozite), a većina klijenata i dalje uredno servisira svoje obveze, odnosno nema puno loših plasmana“, zaključio je Gujaničić.
Kad je riječ o kreditnoj aktivnosti u prvom tromjesečju, krediti gospodarstvu porasli su za 0,8 posto, odnosno za 13 milijardi dinara, pri čemu su dinarski krediti nastavili rasti, dok su krediti indeksirani u stranoj valuti smanjeni, navodi NBS u analizi.

Krediti kućanstvima u istom su razdoblju porasli za 41,5 milijardi dinara, odnosno za 2,6 posto, a gotovo tri petine povećanja odnosilo se na dinarske kredite.

Prosječna kamata na dinarske kredite stanovništvu iznosila je 10 posto, a gospodarstvu 6,7 posto, dok su krediti u eurima građane koštali u prosjeku 5,4 posto, a gospodarstvo 5,3 posto.

Naš sugovornik skreće pozornost na činjenicu da banke bilježe izuzetno visoku likvidnost i ne mogu pronaći dovoljno klijenata za kreditne plasmane, s obzirom na to da je gospodarstvo u grču i povlači kreditne linije za obrtna sredstva i likvidnost.

U takvoj situaciji, kaže, banke su se okrenule državi ne samo kupnjom državnih obveznica, već i plasiranjem izravnih kredita za razne infrastrukturne projekte.

„To bankama još više odgovara jer su krediti skuplji, a država je u konačnici najsigurniji zajmoprimac. Iz perspektive države, krediti od banaka su neobavezni, mogu se relativno brzo dobiti i ne moraju biti dio dugoročnog plana, poput emisija obveznica“, ističe Gujaničić.