Primorac, donedavni potpredsjednik Vlade i ministar financija, preuzima dužnost koju je kao članica Upravljačkog odbora dosad obnašala Poljakinja Teresa Czerwińska te će tako biti prvi potpredsjednik EIB-a koji dolazi iz Hrvatske.
Vijeće guvernera EIB-a, sastavljeno od ministara financija 27 država članica Europske unije, imenovalo je Primorca na prijedlog hrvatske Vlade, u kojoj je od 2022. obnašao dužnost potpredsjednika Vlade i ministra financija. Kao jedan od osam potpredsjednika EIB-a predstavljat će Hrvatsku, Mađarsku i Poljsku.
"Svojim bogatim iskustvom u području javnih financija, koje je stekao ne samo u Hrvatskoj, već i u EU-u, Marko Primorac dodatno će ojačati sposobnost Europske investicijske banke za ostvarivanje prioriteta EU-a”, istaknula je predsjednica EIB-a Nadia Calvino u izjavi koja se prenosi u priopćenju.
"Čast mi je preuzeti ovu novu ulogu u EIB-u u trenutku kada ulaganja u otpornost, konkurentnost i zelenu tranziciju postaju važnija no ikada dosad. Radujem se što ću imati priliku pridonijeti misiji EIB-a u svim državama članicama, uključujući moju domovinu Hrvatsku te se pobrinuti da nastavimo s poticanjem globalne konkurentnosti i održivog razvoja Europe", izjavio je Primorac.
Za vrijeme Primorčeva mandata na dužnosti ministra financija, podsjećaju iz EIB-a, Hrvatska je prvi put ispunila fiskalne kriterije iz Maastrichta, podigla svoj kreditni rejting na A te uspješno privela kraju procese ulaska u europodručje i Schengenski prostor.
Prije dolaska u Vladu, Primorac je radio kao izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje se specijalizirao za javne financije i fiskalnu politiku. Djelovao je i u nekoliko međunarodnih financijskih institucija u kojima je bio član vijećâ guvernera, pa tako i u EIB-u.
EIB u Hrvatskoj posluje još od 1977., pri čemu su ukupna ulaganja u hrvatsko gospodarstvo dosad premašila 11 milijardi eura. Tim izdvajanjima poduprti su svi ključni sektori hrvatskog gospodarstva, od djelovanja u području klime, preko održivog prometa i obnovljivih izvora energije, pa sve do socijalne infrastrukture, a sve u sprezi sa savjetodavnim programima koji su Hrvatskoj pomogli u privlačenju vrijednih ulaganja i dodatnih sredstava EU-a, navodi se u EIB-ovom priopćenju.
