Podsjetimo, 2023. godinu HNB je završio ‘na nuli‘.
Neto kamatni prihodi HNB-a u 2024. iznosili su 46,4 milijuna eura. Kamatni prihod ostvaren je od upravljanja vlastitom financijskom imovinom i temeljem remuneracije potraživanja od Eurosustava, navodi se u priopćenju objavljenom nakon održane sjednice Savjeta HNB-a, na kojem su razmotreni revidirani financijski izvještaji središnje banke.
Najveći dio kamatnih rashoda odnosio se na kamate na prekonoćne depozite banaka kod HNB-a koji su iznosili 532,2 milijuna eura. Iznos obračunatih kamata na depozite države kod HNB-a također je bio značajan u protekloj godini i iznosio je 144,2 milijuna eura, za 31,5 milijuna eura više nego 2023.
Utjecaj udruživanja monetarnog prihoda nacionalnih središnjih banaka Eurosustava na HNB u 2024. je bio negativan, pa je rashod po toj osnovi iznosio 189,8 milijuna eura, navode iz HNB-a. Podsjećaju da nacionalne središnje banke Eurosustava udružuju prihode i rashode ostvarene po osnovu provođenja monetarne politike Eurosustava. Udruženi monetarni prihod raspodjeljuje se između nacionalnih središnjih banaka prema ključu upisanog kapitala pa nacionalne središnje banke mogu imati obvezu i rashod ili potraživanje i prihod ovisno o tome jesu li udružile više ili manje monetarnog prihoda nego što im pripada po njihovom kapitalnom ključu.
Prihodi od naknada za superviziju kreditnih institucija, koje HNB naplaćuje temeljem Zakona o kreditnim institucijama, u 2024. su dosegnuli 17,1 milijun eura. Od ostalih prihoda, najznačajniji je bio iznos od 227,8 milijuna eura priznat u računu dobiti i gubitka temeljem odluke Savjeta HNB-a o procijenjenom iznosa novčanica kuna koje se neće vratiti u Hrvatsku narodnu banku.
Troškovi poslovanja Hrvatske narodne banke u 2024. iznosili su 110 milijuna eura. Troškove poslovanja čine troškovi za zaposlenike, administrativni troškovi, amortizacija materijalne i nematerijalne dugotrajne imovine, troškovi izrade novčanica i kovanog novca te ostali troškovi.
Na kraju 2024. Hrvatska narodna banka i dalje raspolaže značajnim zaštitnim slojevima za rizike koji se sastoje od revalorizacijskih računa, rezervacija, općih pričuva i kapitala u ukupnom iznosu od 1,9 milijardi eura što je porast od 0,2 milijarde eura u odnosu na 1,7 milijardi koliko su iznosili na kraju 2023., zaključuje se u priopćenju
