Rast kredita stanovništvu nastavljen u svibnju

Rast kredita stanovništvu u odnosu na travanj odraz je nastavka snažnog povećavanja stambenih kredita (184 mil. eura ili 1,5%) potaknutog povoljnijim uvjetima financiranja, dok su gotovinski nenamjenski krediti porasli malo slabije nego tijekom prethodna dva mjeseca (118 mil. eura ili 1,2%). Na godišnjoj razini rast ukupnih kredita stanovništvu dosegnuo je u svibnju 13,0%, nakon 12,7% u travnju, čemu je pridonijelo ubrzavanje godišnjeg rasta stambenih kredita s 10,7% na 11,6%, dok se u isto vrijeme rast gotovinskih nenamjenskih kredita blago usporio s 15,2% na 14,9% zbog učinka baznog razdoblja, odnosno malo snažnijeg porasta ovih kredita u istom mjesecu prošle godine.

U odnosu na kraj svibnja 2024. godine, na osnovi stanja, rast promatranih kredita iznosio je 12,6% (+2,9 mlrd. eura). Na mjesečnoj razini zabilježen je rast ukupnih kredita kućanstvima za 337 mil. eura ili 1,3%.

Na osnovi stanja, stambeni krediti s iznosom od 12,6 mlrd. eura na kraju svibnja činili su 48,9% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu te su na godišnjoj razini bili veći za 11,5% što je porast za 0,8 postotnih bodova u odnosu na godišnju promjenu mjesec ranije. Na mjesečnoj razini, stambeni krediti porasli su za 1,5%, najviše od srpnja 2023.

Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su 9,8 mlrd. eura ili 38,1% promatranih ukupnih kredita. Pozitivne godišnje stope rasta u ovoj kategoriji traju od srpnja 2021. U svibnju je rast u odnosu na svibanj 2024. iznosio 14,2% ili 1,2 milijardu eura. Na mjesečnoj razini rast je blago usporio na 1,2% u usporedbi s 1,3% u travnju. Snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita rezultat je realnog porasta plaća i rasta zaposlenosti što je još početkom 2023. potaknulo jačanje potrošačkog optimizma i osobne potrošnje. Novi poticaj došao je reformom plaća u javnom sektoru čiji je daljnji rast najavljen i u ovoj godini.

Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 720,1 mil. eura (2,8% ukupnih kredita), bilježi pad na godišnjoj razini od kraja 2022. izuzev siječnja i veljače 2024. godine. U svibnju je ponovno zabilježeno smanjenje, i to za 10,1% uz pad na mjesečnoj razini za 0,7%.

Krediti po kreditnim karticama (2,2% ukupnih kredita stanovništvu) iznosili su na osnovi stanja 555,5 mil. eura te su uz rast na mjesečnoj razini od 0,5%, bili viši za 44,1% na godišnjoj razini (uslijed snažnog mjesečnog rasta za 45% u listopadu). Prema navodima iz središnje banke snažan rast u ovoj kategoriji kredita rezultat je preuzimanja dijela poslovanja koji se odnosi na segment izdavanja kreditnih kartica od strane jedne kreditne institucije.

Prema posljednjim podacima iz središnje banke, stanovništvo se u svibnju zaduživalo po višoj prosječnoj kamatnoj stopi nego u travnju kada promatramo gotovinske nenamjenske kredite (5,83% ili povećanje od 6bb u odnosu na travanj), dok su se kamatne stope na stambene kredite zadržale na razini od 2,90%. Tako su se kamatne stope na stambene kredite i u travnju i svibnju stabilizirale na nižoj razini nakon osjetnog smanjenja troška financiranja u prvom tromjesečju ove godine. Pritom, u uvjetima nižih kamatnih stopa nastavili su rasti iznosi novih kredita, a zbog mogućnosti povoljnijeg refinanciranja, volumeni ugovaranja u travnju i svibnju bili su viši u odnosu na početak godine. U odnosu na najvišu razinu u posljednjem ciklusu povećanja ključnih kamatnih stopa ESB-a iz travnja 2024., prosječna kamatna stopa na novougovorene stambene kredite u svibnju ove godine bila je niža za 98bb, dok je na gotovinske nenamjenske kredite bila niža za 44bb u odnosu na najvišu razinu iz siječnja 2024. Smanjile su se i kamatne stope na postojeće stambene kredite (na 3,09%).

U nastupajućem razdoblju primjene mjera HNB-a očekujemo usporavanje rasta stambenih kredita. Mjere će ograničiti maksimalan iznos kredita. Budući da se nekretnine za stanovanje na lokalnom tržištu većinom kupuju bez korištenja stambenog kredita, potencijalno manji broj odobrenih kredita neće imati određujući utjecaj na formiranje potražnje, a time ni cijena na tržištu nekretnina za stanovanje. Na strani korisnika kredita, povećanje kreditne sposobnosti koja određuje i maksimalni iznos kredita ovisi o rastu primitaka, odnosno nominalnog iznosa prosječne plaće. Izgledno je da će u drugom polugodištu stopa rasta cijena stambenih nekretnina biti viša od stope rasta plaća, što će povećati jaz između mogućeg iznosa kredita i cijene nekretnine, a time i broj odobrenih zahtjeva za stambeni kredit.