Taj je porast bio široko rasprostranjen po djelatnostima, a najveći doprinos ukupnom povećanju dali su krediti ugostiteljskim i trgovačkim poduzećima. Kratkoročni pokazatelj kreditne aktivnosti (zamah ili moment), koji je osnažio s 14,6% u travnju na 23,0% u svibnju, odražava nastavak ubrzavanja rasta kredita poduzećima, čiji se rast i na godišnjoj razini ubrzao s 10,2% na 12,1%. Na osnovi stanja, rast kredita nefinancijskim poduzećima iznosio je na godišnjoj razini 11,9% (+2 mlrd. eura). Na mjesečnoj razini rast je ubrzao s 1,7% na 2,4%.
U strukturi kredita plasiranih poduzećima, krediti za obrtna sredstva iznosili su na kraju svibnja 6,4 mlrd. eura te su tako činili 34,4% ukupnih kredita poduzećima. Uz povećanje na mjesečnoj razini od 4,4% (+268,3 mil. eura) godišnja stopa rasta promatranih kredita ubrzala je s 9,7% u travnju na 14,5% u svibnju. U odnosu na svibanj 2025. godine, stanje ovih kredita poraslo je za 810,6 mil. eura. Krediti za investicije s ukupnim iznosom od 7,5 mlrd. eura činili su 40,3% ukupnih kredita plasiranih nefinancijskim društvima. Na godišnjoj razini, krediti za investicije porasli su za 11,0% ili 743,6 mil. eura uz mjesečni rast od 0,9%. Ostali krediti porasli su u odnosu na svibanj 2025. za 10,1% uz mjesečni rast od 2,3%. Ostali krediti nefinancijskim društvima odnose se uglavnom na prekoračenja po transakcijskim računima, kredite za financiranje izvoza, faktoring i sindicirane kredite.
Promatrano prema udjelima u ukupnim kreditima plasiranim nefinancijskim poduzećima, velika poduzeća sudjeluju s 41,3%, a slijede srednja poduzeća (23,0%), mala poduzeća (21,9%) i naposlijetku mikro poduzeća (16,0%). Ostatak čine nerazvrstani krediti. Promatrano prema izvornom dospijeću kredita, najveći udio čine krediti s dospijećem višim od pet godina, odnosno sudjeluju s više od 60% u ukupnim kreditima.
Prema posljednjim podacima HNB-a, prosječne kamatne stope na postojeće kredite poduzećima bile su uglavnom nepromijenjene u odnosu na travanj, zadržala se na 3,75%. Prosječna kamatna stopa na novoodobrene kredite nefinancijskim poduzećima u svibnju se smanjila za 20 baznih bodova u odnosu na travanj, na 3,39%. Pad prosječne kamatne stope u svibnju odraz je nižih kamatnih stopa na dugoročne kredite u tom mjesecu u odnosu na travanj, čemu je ponajviše pridonio jedan kredit velikom poduzeću s izvornim dospijećem duljim od 10 godina. Promatrano prema namjeni, smanjile su se kamatne stope na kredite za obrtna sredstva te kamatne stope na investicije i sindicirane kredite, a prema referentnom parametru na novougovorene kredite s fiksnom stopom, kao i s promjenjivom stopom vezanom uz Euribor.
Potražnja poduzeća za kreditima mogla bi u narednom razdoblju biti pod određenim utjecajem trenutno pojačane ekonomske neizvjesnosti i potencijalnog zaokreta monetarne politike.
Povišena razina neizvjesnosti na vanjskim tržištima roba i usluga uslijed aktualne geopolitičke situacije, može usporiti realizaciju investicijskih projekata, osobito u sektorima izloženima cijenama energije i poremećajima opskrbnih lanaca. Istodobno, povećana volatilnost cijena energenata i transportnih troškova potiče dodatnu potražnju za kratkoročnim financiranjem obrtnog kapitala kao zaštitom od troškovnih šokova.
U kontekstu ograničavajućih čimbenika potražnje, vrijedi spomenuti očekivana povećanja isplata kredita poduzećima iz nekomercijalnih inozemnih izvora (EU fondovi i razvojne banke). Kroz povlačenje bespovratnih sredstava i korištenje kredita iz EU fondova i razvojnih banaka s kamatnim stopama nižim od tržišnih, snižava se potražnja za kreditima kod lokalnih komercijalnih banaka. Očekujemo da će godišnji rast kredita poduzećima biti skromniji nego prošle godine premda će ostati na solidnim razinama, odnosno polagano tendirati prema nominalnoj stopi rasta gospodarstva.
