Alarmantno neznanje hrvatskih učenika, HUP traži veliki zaokret

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić u ovotjednom HUP-ovom Fokusu tjedna navodi kako slabi rezultati testova nisu samo problem obrazovnog sustava već i buduće produktivnosti, plaća i ekonomskog razvoja Hrvatske.

Novi PISA rezultati, naime, pokazuju pogoršanje ishoda u sva tri područja testiranja, a najveći pad bilježi čitalačka pismenost.

"Hrvatska zato više nema luksuz slabih obrazovnih ishoda - sve manji broj radnika morat će stvarati sve veću dodanu vrijednost samo kako bismo zadržali dosegnuti životni standard i nastavili konvergenciju prema razvijenijim članicama EU", ističe Stojić.

Naglašava da su, unatoč izdvajanjima za obrazovanje iznad prosjeka EU, 5,1 posto prema 4,7 posto BDP-a i značajnom rastu bruto plaća nastavnika, obrazovni rezultati Hrvatske i dalje ispodprosječni.

Tvrdi kako PISA analize pokazuju da nakon određenog praga više novca ne donosi proporcionalno bolje rezultate, odnosno da ključni problem nije samo količina ulaganja, već struktura, kvaliteta nastave i učinkovitost sustava.

Osnovna škola prioritet

Poslodavcima upravo osnovnoškolsko obrazovanje mora postati prioritet reformi.

Pritom se, ističu, ne radi prvenstveno o većem ulaganju novca, nego o mjerama koje će sustav učiniti učinkovitijim i poboljšati obrazovne ishode.

"Jedna od neizravnih posljedica ispodprosječne kvalitete nižih razina obrazovanja je niži udio populacije iz dobne skupine od 25 i 34 godina s tercijarnim obrazovanjem (45,6 posto) u odnosu na prosjek EU (49 posto), a još veći jaz u odnosu na TOP 5 članica EU (65,4 posto)", navode iz HUP-a, dodavši kako je i ta činjenica uteg na potencijalni rast produktivnosti.

Spominju naravno i visoki porezni ugriz državnog proračuna, treću najveću masu plaća u javnom sektoru u EU (13,5 posto BDP-a), smanjenje dobiti poduzeća i slično.

Stojić naglašava da će bez poboljšanja kvalitete obrazovnog sustava, povećanja razine produktivnosti sa svega 62,6 posto prosjeka EU u terminima kupovne moći te pada poreznog klina u smjeru TOP-5 najkonkurentnijih članica EU, realna konvergencija Hrvatske u odnosu na strukturno slične ekonomije CEE regije i dalje biti sporija.

HUP stoga predlaže produljenje osnovnoškolskog obrazovanja uz fokus na matematičku i druge temeljne pismenosti navodeći da Hrvatska ima najmanje preporučenih sati nastave u Europi, a istodobno jedan od najnižih omjera učenika po učitelju.

Strukovno obrazovanje

Zalažu se i za nastavak modularne reforme strukovnog obrazovanja i snažnije povezivanje obrazovanja s poslodavcima, ali i da ulaganja i rast plaća u obrazovanju prate bolji i mjerljivi ishodi.

"Pad broja učenika uz rast zaposlenih i nepopunjena mjesta na fakultetima zahtijevaju racionalnije planiranje kadrova, kapaciteta i programa. Kvalitetu treba mjeriti znanjem, praktičnim vještinama i zapošljivošću, a ne visinom potrošnje ili ulaganjima u infrastrukturu", ističu poslodavci.

Uz ostalo predlažu i širenje vaučera i mikrokvalifikacija za cjeloživotno učenje, prekvalifikacije i zapošljivost, posebno za digitalnu i zelenu tranziciju te deficitarna zanimanja.