Amerika napala iranske radare nakon rušenja dronova iznad Hormuza |
| Objavljeno: 06.06.2026 / 09:04 |
| Autor: SEEbiz |
| TEHERAN - Američke snage danas su napale iranske obalne radarske položaje nakon što su oborile dronove koje je Iran lansirao prema Hormuškom tjesnacu, priopćila je američka vojska, u najnovijoj eskalaciji koja dodatno otežava napore za okončanje rata između dviju zemalja. |
|
Američka vojska smatra da su četiri iranska drona bila usmjerena prema pomorskom prometu u regiji, rekao je za Reuters američki dužnosnik.
Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je na društvenoj mreži X da su potom izvedeni napadi na iranske nadzorne položaje u Goruku i na otoku Kešmu, koji se nalaze uz Hormuški tjesnac. Iranska revolucionarna garda priopćila je da je, kao odgovor na američke napade, projektilima gađala američke baze u regiji te otvorila vatru na četiri tankera koja su pokušala proći kroz tjesnac bez njezina odobrenja. Kuvajtska protuzračna obrana presretala je projektile i dronove nepoznatog podrijetla, izvijestili su državni mediji, dok su se u Bahreinu oglasile sirene za uzbunu, a stanovništvu je naređeno da potraži sklonište. Iran tvrdi da je balističkim projektilima pogodio američke baze u obje zemlje, no američka vojska navodi da je šest projektila presretnuto, dok sedmi nije dosegnuo cilj.
Sjedinjene Države i Iran vode uglavnom neizravne pregovore o privremenom sporazumu kojim bi se zaustavio tromjesečni rat, dok bi pitanja poput iranskog nuklearnog programa bila ostavljena za daljnje pregovore. Unatoč povremenim diplomatskim pomacima, sporazum zasad ostaje nedostižan. Teheran u okviru mogućeg dogovora traži pristup milijardama dolara prihoda od nafte, izuzeća od sankcija na izvoz sirove nafte, ukidanje američke blokade svojih luka te utjecaj nad Hormuškim tjesnacem. Iran je praktički blokirao prolaz kroz taj strateški morski put kojim je prije rata prolazilo oko petine svjetske nafte. Američki predsjednik Donald Trump suočava se sa sve većim unutarnjopolitičkim pritiskom zbog rasta cijena goriva i zahtjeva da okonča nepopularni rat. U intervjuu za NBC izjavio je da je većina iranskih pogona za proizvodnju projektila i dronova uništena, ali da Iran još raspolaže s otprilike petinom svojeg raketnog arsenala. "Još imaju određeni broj projektila i dronova. Rekao bih da im je ostalo možda 21 do 22 posto projektila. To je i dalje velik broj, ali nije ni približno onome što su imali kada smo prvi put napali", rekao je Trump. |
|
|
| Tagovi: #AMERIKA, #IRAN, #HORMUŠKI TJESNAC, #DRONOVI, #IRANSKI DRONOVI, #BAHREIN |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Medved pozvao Srbiju da otvori arhive: Znamo imena ljudi koji su provodili tzv. sanaciju |
| ZAGREB - Uoči 35. obljetnice stradanja Vukovara i Škabrnje, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved poručio je da studeni, unatoč protoku vremena, ostaje mjesec pijeteta i bolnih uspomena. |
| Jankomir na rubu kolapsa, trećina zaposlenih na bolovanju |
| ZAGREB - S ozbiljno narušenim povjerenjem pacijenata i gotovo prepolovljenim brojem medicinskih djelatnika koji su mahom na bolovanju, nova uprava Klinike za psihijatriju »Sveti Ivan« u Jankomiru morat će sada uspostaviti koliko toliko normalan ritam rada u bolnici koju danas čuva policija. |
| Macron: Putin ne želi pregovarati, moramo pomagati Ukrajini |
| PARIZ - Farancuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da zemlje koje žele ograničiti pomoć Ukrajini zapravo nastoje nametnuti "nepravedan mir" te je upozorio da bi takav pristup mogao dovesti do novog rata. |
| New York Times: Putin želi povratak na granice iz 1997. |
| NEW YORK - Dva mjeseca prije nego što je Rusija početkom 2022. napala Ukrajinu, Moskva je iznijela niz dalekosežnih zahtjeva, među kojima je bilo i povlačenje NATO-ovih snaga na položaje koje su zauzimale 1997. godine, prije nego što se zapadni vojni savez počeo širiti prema ruskim granicama. |
| Hrvati među rekorderima u izbjegavanju vijesti |
| ZAGREB - Gotovo polovica ispitanika u velikom međunarodnom istraživanju priznaje da povremeno ili često izbjegava vijesti. Ratovi, političke krize i neprekidan protok negativnih informacija kod dijela publike izazivaju iscrpljenost i osjećaj nemoći. Hrvatska je među zemljama u kojima je taj trend posebno izražen. |