Analiza pokazuje: Studenti bi na izborima u Srbiji pobijedili Vučićevu listu

BIRODI, neovisna nevladina organizacija iz Beograda, procjenu je izradio na temelju službenih izbornih rezultata od 2012. godine, kada je SNS došao na vlast, istraživanja javnog mišljenja CRTA-e, Nove srpske političke misli (NSPM), Faktora plus i Ipsosa te demografskih promjena iz baze Republičkog izbornog povjerenstva.

Prema njihovoj procjeni, studentska lista mogla bi osvojiti između 45,9 i 51,1 posto glasova. Lista SNS - Vučić bila bi na između 36,3 i 40,9 posto, a SPS između 3,2 i 4,6 posto. Ostale oporbene liste i liste nacionalnih manjina zajedno bi osvojile između 7,8 i 10,2 posto glasova.

Očekuju veću izlaznost mladih

Kombiniranjem podataka korištenih u analizi procjenjuje se da bi na izbore izašlo oko 4,13 milijuna birača. U procjenu je uključena i mogućnost veće mobilizacije mladih te građana koji dosad nisu izlazili na izbore. BIRODI naglašava da nije riječ o klasičnom istraživanju javnog mišljenja niti o prognozi konačnog izbornog rezultata, nego o analitičkom scenariju mogućih ishoda.

Kao ključne faktore navode izlaznost mladih i ljudi koji ranije nisu izlazili na izbore, koncentraciju oporbenih glasova, rezultat SPS-a te broj lista koje bi prešle izborni prag od tri posto. Prema službenim podacima, Srbija je na popisu stanovništva 2022. godine imala 6.647.003 stanovnika, dok je broj registriranih birača 6.500.666.

Razlika između ukupnog broja stanovnika i broja registriranih birača iznosi samo 146.337, odnosno 2,2 posto, što izaziva sumnje u valjanost biračkog popisa. Zbog toga oporba kao jedan od ključnih uvjeta za fer i demokratske izbore traži sređivanje biračkog popisa. To je i jedna od preporuka OSCE-ova Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) srbijanskim vlastima.

Studentski pokret nastao nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu

Studentski pokret nastao je tijekom višemjesečnih protuvladinih prosvjeda koji su počeli nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenoga 2024. godine.

Prosvjednici su tražili odgovornost vlasti za koruptivne poslove, demokratizaciju zemlje te rad institucija bez političkih pritisaka i utjecaja. Studenti i oporba tijekom prosvjeda tražili su i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora, koje je vlast više puta najavljivala.

Posljednja takva najava bila je izjava Aleksandra Vučića od 20. kolovoza da će izbori biti "18. ili 25. listopada". Vučić je u međuvremenu, s pozicije predsjednika države, u gotovo svakodnevnoj izbornoj kampanji diljem Srbije. Političke suparnike optužuje da nemaju ni ideje ni program za daljnji razvoj zemlje, a svoje pristaše poziva da ih pobijede "uvjerljivije nego ikad dosad".