Bloomberg: Trump će pokušati migrante s Haitija, Kube i Nikaragve deportirati na Balkan

Iako nisu htjeli komentirati tvrdnje američkog medija Bloomberg, koji navodi da administracija predsjednika Donalda Trumpa pokušava uvjeriti balkanske države da prihvate deportirane migrante – većinom s Kube, Haitija, Nikaragve i Venezuele – iz State Departmenta su poručili da ne komentiraju detalje diplomatske komunikacije s drugim državama.

Na upit RSE koje konkretne zemlje dolaze u obzir, iz američke ambasade nije dan precizan odgovor, ali je potvrđeno da su zemlje regije uključene u kontakte:

“Američki partneri i regionalni čelnici blisko surađuju s nama kako bismo zaustavili krizu ilegalne i masovne migracije.”

Argument o prijetnji sigurnosti

Podsjetili su i da je provedba Trumpove imigracijske politike jedan od ključnih prioriteta State Departmenta:

“Deportacija stranaca koji imaju naloge o iseljenju štiti SAD od stranih terorista i drugih prijetnji nacionalnoj sigurnosti i javnoj sigurnosti.”
State Department ističe da je stalna suradnja sa stranim vladama ključna za odvraćanje ilegalne migracije te sigurnost granica:

“Kao što je rekao državni tajnik Rubio, ostajemo čvrsto predani okončanju ilegalne i masovne migracije te jačanju sigurnosti američkih granica. Svaka zemlja mora prihvatiti povratak svojih državljana koji nemaju pravni osnov za ostanak u SAD-u.”

U nekim slučajevima, dodaju, mogla bi se ostvariti suradnja i s trećim državama radi lakše deportacije stranih državljana koji nemaju zakonit boravak u SAD-u.

Slična izjava već je ranije dana i iz američke ambasade u Podgorici.

Migranti na Balkan?

Bloomberg je nedavno objavio da Trumpova administracija pokušava uvjeriti Srbiju i druge balkanske zemlje da prihvate migrante koji su deportirani iz SAD-a.

Prema tim navodima, riječ je o dijelu šire strategije traženja „partnerskih vlada“ koje bi preuzele migrante iz Kube, Haitija, Nikaragve i Venezuele, kojima je ukinut privremeni pravni status u SAD-u – što je omogućila odluka američkog Vrhovnog suda u svibnju.

Prema Bloombergu, regionalni uredi State Departmenta dobili su zadatak da tu ideju predstave potencijalnim partnerima. Nije poznato jesu li postignuti konkretni dogovori.

Washington već ranije razmatrao deportaciju u Moldaviju i Kosovo

U travnju je Wall Street Journal izvijestio da Washington razmatra deportaciju migranata u Moldaviju, Kosovo i druge balkanske zemlje, iako tada Srbija i Crna Gora nisu bile izričito spomenute.

Na raniji upit RSE američkoj imigracijskoj službi (ICE) o eventualnoj deportaciji crnogorskih državljana – nije stigao odgovor.

Italija već premjestila migrante u Albaniju

Ovakvi dogovori nisu bez presedana. Italija je već postigla sporazum s Albanijom, prema kojem deportirani migranti mogu biti premješteni u tu zemlju. Taj aranžman dogovoren je krajem 2023., nakon što je talijanska premijerka Giorgia Meloni izvršila pritisak na balkanske zemlje da osnuju centre za migrante zaustavljene na putu iz Afrike u Europu.

U travnju je Italija deportirala grupu od 40 odbijenih tražitelja azila u Albaniju. Prema sporazumu vrijednom 800 milijuna eura, Italija može slati do 3.000 migranata mjesečno u Albaniju, gdje će im se obrađivati zahtjevi za azil u toj zemlji i osiguravati privremeni smještaj.

Meloni je taj dogovor nazvala „ključnim korakom u borbi protiv ilegalne migracije“.

Kršenje konvencije prava tražitelja azila

Međutim, talijanski sudovi već su u više navrata naložili da se migranti vrate iz Albanije u Italiju, uz obrazloženje da se krše međunarodne konvencije i prava tražitelja azila.

Pravni stručnjaci i organizacije za ljudska prava upozoravaju da ovaj model nije usklađen sa zakonodavstvom EU.

U Italiji i Albaniji javnost je podijeljena. Dok vlasti u Rimu i Tirani pozdravljaju suradnju, nevladine organizacije i lokalne zajednice izražavaju zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti i mogućnosti kršenja ljudskih prava.

“Premještanje migranata u treće zemlje koje nisu članice EU predstavlja ozbiljan presedan i otvara vrata daljnjem kršenju prava,” upozorio je Francesco Ferri iz organizacije ActionAid.