Braća Veselica dobila zasluženo mjesto u školskom povijesnom udžbeniku |
| Objavljeno: 16.09.2025 / 14:54 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Objavom udžbenika „Stoljeća hrvatske povijesti“ u izdanju nakladničke kuće ALFA, učenici prvih razreda trogodišnjih strukovnih škola po prvi puta će u sklopu kurikuluma učiti o Hrvatskom proljeću kroz prizmu života i djelovanja braće Veselica prenosi Večernji list. |
|
Braća Marko i Vladimir Veselica istaknuti su hrvatski borci za slobodu i pravednost čije su teške sudbine obilježile drugu polovicu 20. stoljeća. Njihova priča sada prvi put ulazi i u obrazovni sustav. Objavom udžbenika „Stoljeća hrvatske povijesti“ u izdanju nakladničke kuće ALFA, učenici prvih razreda trogodišnjih strukovnih škola po prvi puta će u sklopu kurikuluma učiti o Hrvatskom proljeću kroz prizmu života i djelovanja braće Veselica. Time njihova žrtva i ustrajnost postaju sastavni dio nastave povijesti, kako bi nove generacije mogle razumjeti da sloboda i demokracija nikada nisu dane jednom zauvijek, već se iznova osvajaju i čuvaju. Hrvatsko proljeće ostaje jedno od najvažnijih razdoblja hrvatske povijesti 20. stoljeća. U tom vremenu, kada je narod težio većoj slobodi, demokraciji i nacionalnim pravima unutar tadašnje Jugoslavije, režim je odgovorio progonima, zatvaranjima i gaženjem temeljnih sloboda. Upravo u tom kontekstu istaknuli su se Marko i Vladimir Veselica – braća koja su postala trajni simboli borbe za istinu, pravednost i očuvanje identiteta. Marko Veselica, u narodu prozvan „hrvatskim Mandelom“, svojim je djelovanjem i riječima ušao u kolektivno pamćenje. Zbog svojih uvjerenja i otvorenog suprotstavljanja totalitarizmu proveo je gotovo cijelo desetljeće u zatvorima komunističkog režima. Unatoč represiji, ostao je dosljedan borbi za demokraciju, ljudska prava i nacionalni identitet, dok njegovi govori, intervjui i eseji svjedoče o nepokolebljivoj vjeri u slobodu i pravdu te predstavljaju trajni podsjetnik na cijenu hrabrosti u vremenima neslobode. Jednako snažno povijest je obilježio i njegov brat Vladimir, vrhunski ekonomist i intelektualac. Nakon sloma Hrvatskog proljeća proglašen je državnim neprijateljem broj dva i lišen svih građanskih prava, no ostaje vjeran svojim idealima. Početkom 1990-ih sudjeluje u stvaranju nove hrvatske države kao zastupnik u prvom višestranačkom Saboru i ministar u Vladi demokratskog jedinstva. U znanstvenom i akademskom životu ostavio je dubok trag kao profesor i autor kapitalnih radova. Žrtva braće Veselica podsjeća da Hrvatsko proljeće, iako ugušeno, ostaje prekretnica u stvaranju suvremene Hrvatske – a Marko i Vladimir njezini najsvjetliji svjedoci. |
|
|
| Tagovi: #marko veselica, #vladimir veselica, #povijest, #hrvatsko proljeće |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Medved pozvao Srbiju da otvori arhive: Znamo imena ljudi koji su provodili tzv. sanaciju |
| ZAGREB - Uoči 35. obljetnice stradanja Vukovara i Škabrnje, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved poručio je da studeni, unatoč protoku vremena, ostaje mjesec pijeteta i bolnih uspomena. |
| Jankomir na rubu kolapsa, trećina zaposlenih na bolovanju |
| ZAGREB - S ozbiljno narušenim povjerenjem pacijenata i gotovo prepolovljenim brojem medicinskih djelatnika koji su mahom na bolovanju, nova uprava Klinike za psihijatriju »Sveti Ivan« u Jankomiru morat će sada uspostaviti koliko toliko normalan ritam rada u bolnici koju danas čuva policija. |
| Macron: Putin ne želi pregovarati, moramo pomagati Ukrajini |
| PARIZ - Farancuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da zemlje koje žele ograničiti pomoć Ukrajini zapravo nastoje nametnuti "nepravedan mir" te je upozorio da bi takav pristup mogao dovesti do novog rata. |
| New York Times: Putin želi povratak na granice iz 1997. |
| NEW YORK - Dva mjeseca prije nego što je Rusija početkom 2022. napala Ukrajinu, Moskva je iznijela niz dalekosežnih zahtjeva, među kojima je bilo i povlačenje NATO-ovih snaga na položaje koje su zauzimale 1997. godine, prije nego što se zapadni vojni savez počeo širiti prema ruskim granicama. |
| Hrvati među rekorderima u izbjegavanju vijesti |
| ZAGREB - Gotovo polovica ispitanika u velikom međunarodnom istraživanju priznaje da povremeno ili često izbjegava vijesti. Ratovi, političke krize i neprekidan protok negativnih informacija kod dijela publike izazivaju iscrpljenost i osjećaj nemoći. Hrvatska je među zemljama u kojima je taj trend posebno izražen. |