Iran napao američku bazu u Saudijskoj Arabiji, ranjeno 12 američkih vojnika |
| Objavljeno: 28.03.2026 / 07:57 |
| Autor: SEEbiz |
|
TEHERAN - Dvanaest američkih vojnika ranjeno je, od kojih dvojica teško, u iranskom vojnom napadu na zračnu bazu Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji, istaknuo je američki dužnosnik za Reuters. |
|
Do sada je, u sukobima na Bliskom istoku, poginulo 13 američkih vojnika. Isto tako, od početka američko-izraelskog rata protiv Irana, od 28. veljače, ranjeno je više od 300 američkih vojnika. Američka vojska izjavila je da se njih 273 već vratilo na dužnost. Istodobno je američki predsjednik Donald Trump, također u petak, izjavio da je "Kuba sljedeća". To je rekao tijekom govora na investicijskom forumu u Miamiju, na kojem je veličao uspjehe američke vojne akcije u Venezueli i Iranu. Iako Trump nije precizirao što točno planira učiniti s tom otočnom državom, često naglašava kako vjeruje da je vlada u Havani, suočena s teškom ekonomskom krizom, na rubu kolapsa. Njegova administracija posljednjih je tjedana otvorila pregovore s dijelom kubanskog vodstva, dok je sam Trump nagovijestio da bi akcija mogla biti moguća. Izrael širi operacije u južnom Libanonu Izraelska vojska neumorno nastavlja kopnenu operaciju na jugu Libanona, opisujući je kao „ograničenu i ciljanu", no stručnjaci upozoravaju da bi sukob mogao prerasti u najdulje i najrazornije izraelsko vojno angažiranje u toj zemlji od 2006. godine. Više od milijun Libanonaca, odnosno petina stanovništva - već je raseljena, a broj poginulih premašio je tisuću. Najnoviji val sukoba počeo je 2. ožujka, kada je Hezbolah prvi put od primirja iz studenoga 2024. ispalio rakete i dronove prema Izraelu, kao odgovor na ubojstvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija u američko-izraelskim napadima na Teheran 28. veljače. Izrael je odmah uzvratio masovnim bombardiranjem južnog Libanona, doline Bekaa i južnih predgrađa Bejruta, a potom pokrenuo i kopnenu akciju. Kopnene operacije izraelske vojske u međuvremenu se šire na nova područja, a najžešće borbe vode se oko Khiama, strateški ključnog grada na uzvisini u južnom Libanonu. Michael Young, urednik Carnegie Middle East Centra, objašnjava da Izrael nastoji proširiti tampon zonu u južnom Libanonu koja bi gradove na sjeveru Izraela udaljila od Hezbolahovih raketa, pri čemu neki procjenjuju da bi ta zona mogla biti duboka između deset i petnaest kilometara. Young upozorava da područje južno od rijeke Litani, u kojemu živi između 400.000 i 500.000 ljudi, većinom šijitske zajednice, može postati trajno nenastanjivo. |
|
|
| Tagovi: #iran, #princ sultan, #američki vojnici, #saudijska arabija, #izraelska vojska, #libanon |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Medved pozvao Srbiju da otvori arhive: Znamo imena ljudi koji su provodili tzv. sanaciju |
| ZAGREB - Uoči 35. obljetnice stradanja Vukovara i Škabrnje, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved poručio je da studeni, unatoč protoku vremena, ostaje mjesec pijeteta i bolnih uspomena. |
| Jankomir na rubu kolapsa, trećina zaposlenih na bolovanju |
| ZAGREB - S ozbiljno narušenim povjerenjem pacijenata i gotovo prepolovljenim brojem medicinskih djelatnika koji su mahom na bolovanju, nova uprava Klinike za psihijatriju »Sveti Ivan« u Jankomiru morat će sada uspostaviti koliko toliko normalan ritam rada u bolnici koju danas čuva policija. |
| Macron: Putin ne želi pregovarati, moramo pomagati Ukrajini |
| PARIZ - Farancuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da zemlje koje žele ograničiti pomoć Ukrajini zapravo nastoje nametnuti "nepravedan mir" te je upozorio da bi takav pristup mogao dovesti do novog rata. |
| New York Times: Putin želi povratak na granice iz 1997. |
| NEW YORK - Dva mjeseca prije nego što je Rusija početkom 2022. napala Ukrajinu, Moskva je iznijela niz dalekosežnih zahtjeva, među kojima je bilo i povlačenje NATO-ovih snaga na položaje koje su zauzimale 1997. godine, prije nego što se zapadni vojni savez počeo širiti prema ruskim granicama. |
| Hrvati među rekorderima u izbjegavanju vijesti |
| ZAGREB - Gotovo polovica ispitanika u velikom međunarodnom istraživanju priznaje da povremeno ili često izbjegava vijesti. Ratovi, političke krize i neprekidan protok negativnih informacija kod dijela publike izazivaju iscrpljenost i osjećaj nemoći. Hrvatska je među zemljama u kojima je taj trend posebno izražen. |