Island odbacio pristupanje Europskoj uniji

Na referendumu održanom u subotu na pitanje „treba li Island ponovno otvoriti pregovore o pristupanju Europskoj uniji?”, 52,8 posto Islanđana odgovorilo je s 'ne', a 47,2 posto s 'da', pokazuju službeni rezultati koje je objavila javna televizija RUV nakon prebrojavanja svih glasačkih listića.

Takav rezultat zaustavit će raspravu o eventualnom islandskom članstvu u EU-u najmanje do 2028. godine te predstavlja udarac za Uniju koja je pokazala spremnost na kompromise radi ulaska Islanda u njezine redove.

Otočna država s gotovo 400 tisuća stanovnika podnijela je zahtjev za članstvo 2009., nakon financijske krize koja je poharala njegovo gospodarstvo. Pregovori su zamrznuti 2013. godine dolaskom na vlast euroskeptične vlade, piše France Presse.

Usprkos tome, Island je danas usko povezan s EU-om, osobito kroz članstvo u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) i schengenskom prostoru.

Pauza najmanje do 2028.

U kontekstu rastućih međunarodnih napetosti, aktualna vlada predvođena 38-godišnjom socijaldemokratkinjom Kristrun Frostadottir htjela je ispitati mišljenje stanovništva o ideji dublje integracije.

Referendum je formalno imao savjetodavni karakter, no vlada se obvezala poštovati njegov ishod.

Kampanja se uglavnom vodila oko gospodarskih i unutarnjih pitanja, iako je glasovanje dobilo i geopolitičku dimenziju zbog rata u Ukrajini i teritorijalnih težnji Donalda Trumpa prema susjednom Grenlandu kojeg je američki predsjednik u više navrata zamijenio s Islandom.

Izjašnjavanje je „omogućilo ponovno otvaranje rasprave o Europskoj uniji, o mjestu Islanda u svijetu te, šire gledano, o njegovu geopolitičkom položaju”, rekla je Frostadottir u subotu.

„Sve će biti u redu i ako pobijedi 'ne'”, naglasila je nakon što je u Reykjaviku glasala za nastavak pregovora.

Ona je ranije najavila da u slučaju odbijanja pregovora neće ponovno pokretati ideju o članstvu do kraja svog mandata 2028. godine.

Vlada je također najavila da će parlamentu uputiti pitanje potencijalnog formalnog povlačenja kandidature Islanda za članstvo u EU-u.

Pitanje ribarstva

Da je pobijedila opcija 'da', Island bi nastavio pregovore s EU-om, osobito o osjetljivom pitanju ribarstva – gospodarskom stupu zemlje i važnom elementu nacionalnog identiteta nad kojim je Reykjavík želio zadržati kontrolu. Eventualni sporazum dviju strana potom bi bio upućen na drugi referendum.

Suočena sa snažnim protivljenjem ribarskog sektora, u kojem se 90 posto tvrtki izjašnjavalo protiv članstva, Europska unija nastojala je pokazati fleksibilnost.

„Specifičnosti Islanda u pogledu ribarstva i poljoprivrede dobro su poznate. One se moraju pažljivo razmotriti”, kazala je povjerenica za proširenje Marta Kos.

„Uvjerena sam da bismo s državama članicama EU-a pronašli kreativna rješenja”, dodala je Slovenka.

Izvor iz Bruxellesa ranije je France Presseu rekao da ne vjeruje da bi Europljani „blokirali pristupanje zbog ribe”.

Za EU bi pristupanje Islanda bio pozitivan impuls politici proširenja te bi mu omogućilo jačanje prisutnosti na Arktiku.

Islandsko 'da' možda bi pomoglo i ponovnom otvaranju rasprave u iznimno bogatoj Norveškoj, i dalje suzdržanoj prema članstvu, piše francuska agencija.

„Ovo je velik dan. Godinama smo čekali da bismo mogli glasati“, rekla je Frostadóttir, dodajući da će njezina vlada nastaviti raditi bez obzira na ishod referenduma.

Island je prvi put podnio zahtjev za članstvo u EU-u 2009. godine, kada je financijska kriza pogodila malo i ranjivo islandsko gospodarstvo. Euroskeptična vlada prekinula je pregovore 2013. godine.

Geopolitička previranja, uključujući rat na Bliskom istoku i američke carine na uvoz, ponovno su aktualizirala pitanje o kojem Islanđani raspravljaju s prekidima već desetljećima.