Kako je Trump platio dogovor s Lukašenkom?

Uz posredovanje SAD, bjeloruski vlastodržac Aleksandar Lukašenko pustio je na slobodu 123 politička protivnika nakon godina provedenih u zatvoru. Oporba i aktivisti za ljudska prava objavili su da su među njima i istaknuti oporbenjaci poput Marije Kolesnikove, Viktora Babarike, Maksima Snaka te dobitnika Nobelove nagrade za mir Alesa Beljackog. Bjeloruska oporba u egzilu u EU-u nazvala je to „nevjerojatnim vijestima" i danom radosti. Kolesnikova i Babarika zagrlili su se i smijali od sreće pri prvom susretu nakon više od pet godina.

„To je golema sreća“, rekla je Kolesnikova, uživajući u prvom zalasku sunca na slobodi.

„Ipak, mislim na one koji još nisu slobodni. Žudim za trenutkom kada ćemo se svi moći zagrliti", izjavila je u videu objavljenom na Babarikinom Telegram kanalu. Babarika je dodao da mu je sin još uvijek u zatvoru.

Slobodan izvoz kalija iz Bjelorusije

Prema priopćenju Lukašenkova ureda u Minsku, oslobađanje je provedeno „u okviru dogovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i na njegov zahtjev“. Službeni popis oslobođenih u početku nije bio objavljen. U Bjelorusiji se, prema službenim podacima, nalazila američka delegacija koju je predvodio Trumpov izaslanik John Coale. Državna agencija Belta izvijestila je da su Lukašenko i Coale pregovarali u petak i subotu. Američki predstavnik najavio je i ukidanje sankcija protiv bjeloruskih proizvođača kalija. Bjelorusija je inače bila jedan od najvećih izvoznika te sirovine na svijetu i iz te zemlje je dolazilo oko 15% umjetnog gnojiva na bazi kalija.

Beljacki je u Vilniusu zagrlio oporbenu čelnicu Svetlanu Tihanovsku, koja godinama iz egzila vodi borbu protiv Lukašenka. U američkom veleposlanstvu rekao je, prema medijima, da su mu tijekom cijelog puta do granice bile zavezane oči.

„Savjetovali su mi da podnesem molbu za pomilovanje, ali ja to nisam učinio“, rekao je Beljacki, reagirajući na Lukašenkovu tvrdnju da su svi zatvorenici pomilovani. U Bjelorusiji je inače za pomilovanje nužna molba. „Vjesna“ je naglasila da su izlasci iz zemlje bili prisilni – neki zatvorenici ne žele zauvijek napustiti domovinu.

"Samo ako pokorno molite slobodu”

Za obitelji je oslobađanje trenutak olakšanja, rekla Tihanovska, koju mnogi smatraju pobjednicom predsjedničkih izbora 2020. protiv Lukašenka. Među oslobođenima su i novinari. „Stotine političkih zatvorenika još su uvijek u bjeloruskim zatvorima. Dok i posljednji ne bude slobodan, radost ne može biti potpuna“, dodala je. Zemlju je napustila 2020. zbog prijetnje osudom. Ove godine oslobođen je i njezin suprug Sergej Tihanovski od koga je tada preuzela predsjedničku kandidaturu.

Više od 100 zatvorenika autobusima je prevezeno u Ukrajinu. Među njima je bila i Kolesnikova, koja se na fotografiji objavljenoj od oporbe u egzilu smiješi u kameru s prstima složenima u oblik srca. U Vilniusu je njezina sestra Tatjana Homič rekla da očekuje Mariju. U telefonskom razgovoru sestra joj je poručila da je zahvalna predsjedniku SAD-a Trumpu i svima koji su sudjelovali u oslobađanju.

Trgovina "političkima”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je među oslobođenima i nekoliko ukrajinskih državljana te da je Kijev sudjelovao u pripremama. Zahvalio je SAD-u na aktivnoj ulozi i dodao da sada treba osloboditi sve Ukrajince u ruskom ratnom zarobljeništvu.

Lukašenko je i ranije na zahtjev SAD-a puštao zatvorenike. Redovito se tu radi i o ukidanju nekih sankcija koje su i Bjelorusiji nametnute zbog njene podrške Rusiji u ratu protiv Ukrajine. Osim sad slobodnog izvoza kalija, na taj način je ukinuta i zabrana letenja državnoj zrakoplovnoj tvrtki Belavia, koja je u EU-u imala isti status kao ruske kompanije.

Prema priopćenju, Lukašenko je pomilovao državljane različitih zemalja „osuđene prema zakonima Republike Bjelorusije za razne zločine – špijunažu, terorističke i ekstremističke aktivnosti“. Optuženi su te optužbe uvijek odbacivali. Smatrani su političkim zatvorenicima jer su sudjelovali u prosvjedima protiv Lukašenkove dugogodišnje vladavine. Lukašenkov ured navodi da je riječ o gesti „na molbu drugih šefova država, iz humanitarnih razloga i zbog općih ljudskih i obiteljskih vrijednosti“. Cilj je ubrzati pozitivnu dinamiku odnosa s partnerskim zemljama i stabilizirati situaciju u Europi.

Samo ako odu iz domovine

Lukašenko je bio spreman pustiti Kolesnikovu, ali je tražio da potpiše molbu za pomilovanje. Sada je i službeno govorio o pomilovanju. Kolesnikova je bila jedna od predvodnica masovnih prosvjeda nakon predsjedničkihizbora 2020., obilježenih optužbama za neviđene manipulacije. Lukašenko je prosvjede ugušio policijskom silom, a Kolesnikova je uhićena u rujnu 2020. i godinu kasnije osuđena na 11 godina zatvora zbog "zavjere za rušenje vlasti”. Pri uhićenju je spriječila prisilni odlazak iz zemlje tako što je poderala putovnicu kako bi ostala u domovini.

Unatoč nedavnim oslobađanjima, u zemlji je i dalje zatvoreno na stotine Lukašenkovih kritičara. „Vjesna“ navodi brojku od više od 1000 zatvorenika. Lukašenkov protivnik Nikolaj Statkevič, koji je također ove godine oslobođen uz posredovanje SAD-a, odbio je napustiti zemlju – i ponovno je završio u zatvoru.