Mafija iz istočne Europe uzima njemačku socijalnu pomoć

Prevaranti sami žive u luksuzu, bogate se na račun društva i nemilosrdno iskorištavaju ljude koji traže posao, prije svega iz Bugarske i Rumunjske. Shema funkcionira ovako: prevaranti dovode ljude iz istočne Europe u Njemačku, daju im krivotvorene ugovore o radu s posebno niskom plaćom. Nakon toga pogođeni traže socijalnu pomoć (Bürgergeld) kako bi navodno nadopunili plaću.

Naime ako zaposleni i Njemačkoj primaju plaću manju od socijalnog minimuma (oko 1.000 eura) imaju pravo na pomoć koja pokriva razliku između minimuma i stvarnih primanja. U principu građani Europske unije od prvog dana dolaska u Njemačku nemaju pravo na ovu pomoć ali se ovo pravilo zaobilazi radnim ugovorima za zaposlenja sa skraćenim radnim vremenom. Nakon što pogođeni prime novac od socijalnog ureda, taj novac potom najvećim dijelom moraju ponovno predati bandama. S obzirom da lažno uposleni u Njemačku dolaze s (često brojnim) članovima obitelji, šteta po socijalnu blegajnu je ogromna jer država plaća za svakog člana obitelji.

Iznajmljivači stanova i poslodavci pritom su djelomično isti ili usko povezani. Budući da takvih uvjeta nema u svim općinama, shema se, prema navodima Saveznog ministarstva rada, ne može promatrati na nacionalnoj razini. Posebno su pogođeni gradovi u Ruhrskoj oblasti, primjerice Duisburg ili Gelsenkirchen, općinama s najvećom stopom neaposleniosti i nejvećim brojem nekretnina u lošem stanju. Ondje redovito dolazi do racija i uhićenja.

Ruhrska oblast posebno pogođena

„Vjerujem da se ovdje poklopilo mnogo stvari“, kaže gradonačelnik Duisburga Sören Link (SPD).

„S jedne strane, ovdje već postoje odgovarajuće etničke zajednice. Dakle, dolazak je relativno olakšan. U usporedbi s drugim gradovima postoji relativno mnogo jeftinog stambenog prostora. Možda postoje i drugi razlozi, ali mislim da su to već bitni argumenti, koji su mi barem uvijek iznova iznošeni.“

Prema podacima zavoda za zapošljavanje postoje najrazličitiji oblici prijevara: poslodavci koji uopće ne postoje, lažni broj sati, rad na crno. To omogućuje i sloboda kretanja radnika unutar EU, koja od 2014. vrijedi i za Bugarsku i Rumunjsku. Tko radi i živi u nekoj članici EU, ima pravo ondje tražiti socijalne naknade.

Brojke u porastu

Novi podaci savezne vlade potvrđuju porast: prošle godine registriran je 421 slučaj sumnje na organiziranu zlouporabu naknada – godinu prije bilo ih je 229. Do svibnja ove godine već je zabilježeno 225 novih slučajeva.

„Ti podaci ipak ne odražavaju stvarnu situaciju, jer s jedne strane nisu zabilježeni svi slučajevi i povratne informacije, a s druge strane je u prirodi stvari da se ovdje mora računati s visokim brojem slučajeva koji su nam nepoznati", kaže glasnogovornica Saveznog ministarstva rada.

„Sloboda kretanja radnika znači: netko dođe ovamo, najprije radi i ako onda na nesretan način izgubi posao, tada, naravno, treba dobiti socijalne naknade. Ali doći izravno ovamo, zapravo gotovo uopće ne raditi i imati tisuće eura na raspolaganju za obitelj to vodi do socijalnopolitičke rasprave koja nikome ne koristi“, kaže gradonačelnica Karin Welge (SPD).

To naravno koriste stranke poput Alternative za Njemačku koje se protive svakom obliku useljavanja. Gelsenkirchen je jedno od glavnih uporišta ove desničarske stranke na zapadu zemlje.

Savezna ministrica rada: „Mafijaške strukture"

Više od polovice proračuna Gelsenkirchena odlazi na socijalne naknade. Prijevare ondje bole dvostruko. I SPD-ova savezna ministrica rada Bärbel Bas govori je o „mafijaškim strukturama“ koje treba razbiti. Prema Saveznom ministarstvu rada, zavodi za zapošljavanje već sada provode brojne mjere za otkrivanje i sprečavanje organizirane zlouporabe naknada.

„To uključuje primjerice provjeru podnesenih zahtjeva na moguće nelogičnosti, provjeru identiteta, djelovanje terenske službe kao i ocjenjivanje dojava trećih osoba i anonimnih prijava“, kaže glasnogovornica.

Nova savezna vlada postavila si je cilj poboljšati razmjenu podataka između tijela. Međutim, za to se, prema riječima glasnogovornice Saveznog ministarstva rada, najprije moraju međusobno dogovoriti ministarstva.

Tako je zadaća Saveznog ministarstva unutarnjih poslova unaprijediti digitalizaciju uprave za migracije, što bi trebalo poboljšati razmjenu podataka između ureda za strance i tijela nadležnih za naknade. Savezno ministarstvo financija odgovorno je za modernizaciju digitalizacije borbe protiv rada na crno. „Nacrt zakona o tome još bi ove jeseni trebala usvojiti vlada. Na konkretnu razradu tek treba pričekati“, kaže glasnogovornica.

Gradonačelnik Duisburga Link očekuje brza poboljšanja u borbi protiv socijalnih prevaranata:

„Očekujem također, u interesu poštenih poreznih obveznica i obveznika, da će se ovdje gledati i djelovati.“ Država mora konačno „pokazati zube“.