Otvoreno pismo znanstvenika protiv financijskog slabljenja WHO-a

Autori pisma objavljenog u prestižnom medicinskom časopisu The Lancet proteklog vikenda, uz dvoje hrvatskih znanstvenika, su prof. dr. sc. Martin McKee, profesor europskog javnog zdravstva na London School of Hygiene and Tropical Medicine i dr. Rieke van der Graaf, voditeljica Odjela za bioetiku, UMC Utrecht. Pismo je potpisalo 479 zdravstvenih lidera, uključujući ravnatelje suradnih centara WHO-a sa svih kontinenata. 

Pismo upozorava na ozbiljne posljedice povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz Svjetske zdravstvene organizacije i istovremeno poziva na hitnu konsolidaciju globalnog zdravstvenog financiranja. 

Epidemije više ne poznaju granice, a politika zdravog razuma je pod pritiskom 

Odluka SAD-a da zamrzne gotovo svu inozemnu pomoć za zdravstvo i povuče se iz financiranja WHO-a, predstavlja, kako ističu znanstvenici, direktnu prijetnju globalnoj sigurnosti. Rezultati su već vidljivi – kašnjenje u otkrivanju epidemija od 7 do 14 dana može utrostručiti širenje bolesti poput ebole, kolere ili ptičje gripe. Prekid programa cijepljenja prijeti porastom epidemija ospica za 300 posto, dok bi smanjenje dostupnosti liječenja tuberkuloze i malarije moglo rezultirati stotinama tisuća izbjegljivih smrti. 

U najtežem su položaju zemlje s niskim i srednjim prihodima, gdje je čak 80% nacionalnih ureda WHO-a prijavilo poremećaje u barem jednom programskom području. Humanitarna pomoć, hitne zdravstvene intervencije i osnovne zdravstvene usluge u tim su regijama već značajno pogođene. 

Pitanje povjerenja u međunarodne institucije 

Otvoreno pismo dolazi u ključnom trenutku – svega mjesec dana nakon što su članice WHO-a, bez prisustva SAD-a, usvojile povijesni Sporazum o pripravnosti na pandemije. Iako dokument predviđa pravednu raspodjelu cjepiva i terapija u kriznim situacijama, njegova provedba dovedena je u pitanje zbog političkog izostanka vodeće svjetske sile. 

„Odsutnost SAD-a šalje zabrinjavajuću poruku u pogledu kolektivne otpornosti međunarodne zajednice,“ poručuju autori pisma. WHO je već sada prisiljen predložiti smanjenje proračuna za razdoblje 2026.–2027. s 5,3 na 4,2 milijarde dolara, što je pad od 21% u odnosu na prethodni prijedlog. Samo američko povlačenje ostavilo je rupu u financijama od gotovo 600 milijuna dolara, s obzirom na to da je SAD tijekom posljednjeg dvogodišnjeg razdoblja pokrivao više od 16% ukupnog budžeta WHO-a. 

Ekonomska računica pandemijske pripravnosti 

Analize Svjetske banke dodatno podupiru stav autora pisma: svaki dolar uložen u pripravnost na pandemije vraća se kroz izbjegnute gubitke čak 88 puta. Podsjetimo, pandemija COVID-19 svijet je koštala više od 10 trilijuna dolara. WHO-ove procjene govore kako je organizacija, unatoč ograničenim resursima, spasila više od 79 milijuna života u borbi protiv tuberkuloze u posljednje dvije godine. 

Znanstvena i stručna zajednica, okupljena oko ovog pisma, šalje jasnu poruku: stabilnost WHO-a nije samo humanitarno pitanje, već investicija u globalnu sigurnost, održivost zdravstvenih sustava i otpornost svjetske ekonomije. 

Hrvatski glas u globalnoj debati 

Sudjelovanje hrvatskih stručnjaka u ovom apelu snažno pozicionira Hrvatsku kao odgovornu članicu međunarodne zajednice u pitanjima javnog zdravstva. Prof. Orešković i doc. Božičević aktivno doprinose globalnim naporima u području suzbijanja zaraznih bolesti i unaprjeđenja zdravstvenih politika. 

„Zdravstvena sigurnost ne poznaje granice. U pitanjima javnog zdravstva ne smije se praviti razlika između bogatih i siromašnih. Ako ne djelujemo solidarno, svi postajemo ranjivi“, poručuju znanstvenici.   

U svijetu koji je tek zakoračio u eru post-COVID realnosti, u kojem prijetnje novim pandemijama ostaju visoko na ljestvici globalnih rizika, slabljenje Svjetske zdravstvene organizacije moglo bi imati nepredvidive posljedice. Pismo objavljeno u The Lancetu nije samo akademski apel – to je poziv na odgovornost vladama i financijerima diljem svijeta. Ulog nije samo zdravlje, već i budućnost globalnog poretka temeljenog na solidarnosti i zajedničkom odgovoru na prijetnje koje se ne mogu zaustaviti na granicama.