Rastući optimizam u Europskoj uniji

Istraživanje, provedeno licem u lice s više od 26 400 ispitanika u svih 27 država članica, ističe pozitivniju percepciju EU nego posljednjih godina, a građani je vide kao izvor stabilnosti i pozivaju na snažniju kolektivnu akciju.

Jača pozitivna slika i optimizam

52% Europljana sada ima pozitivnu sliku o EU – najviša razina zabilježena od jeseni 2021. (54%) i proljeća 2022. (52%).
42% vjeruje da stvari u EU „idu u pravom smjeru“ – značajan porast od +7 postotnih bodova od siječnja/veljača 2025., približavajući se rekordnoj vrijednosti od 43% iz proljeća 2022.

73% kaže da je njihova zemlja imala koristi od članstva u EU (blizu rekordnih 74% s početka 2025.), navodeći mir i sigurnost (37%), bolju suradnju među državama članicama (36%) i gospodarski rast (29%) kao glavne koristi.

72% izvještava da akcije EU imaju pozitivan utjecaj na njihov svakodnevni život (50% pozitivno, 31% neutralno).

66% je optimistično u pogledu budućnosti EU – razine posljednji put viđene 2020./2021.

Ove brojke odražavaju otpornost suočene s globalnim izazovima. Značajnih 90% ispitanika kaže da bi države članice EU trebale biti ujedinjenije u rješavanju globalnih problema, dok 68% želi da uloga EU u zaštiti od kriza i sigurnosnih rizika postane važnija. Obrana i sigurnost pojavljuju se kao glavni prioritet za globalni položaj EU-a (37%), uz konkurentnost i gospodarstvo (32%).

Mišljenja o financiranju proračuna EU-a

Građani snažno podržavaju robusniji i transparentniji proračun EU-a za rješavanje zajedničkih izazova, s jasnim očekivanjima za zajedničko financiranje i nadzor. 78% vjeruje da će se više projekata morati financirati zajednički na razini EU-a, a ne od strane pojedinačnih država članica.

91% kaže da je važno da Europski parlament ima potpunu kontrolu i informacije o potrošnji EU-a.

85% slaže se da bi sredstva EU-a za države članice trebala biti uvjetovana poštivanjem vladavine prava i demokratskih načela - s većinom zabilježenom u svakoj pojedinoj državi članici.

73% podržava uvođenje novih izvora prihoda specifičnih za EU kako bi se podržao proračun nakon 2027. godine.
Detaljne raščlambe po zemljama za ova proračunska pitanja dostupne su u službenim informativnim listovima o zemljama, ali istraživanje naglašava gotovo univerzalnu podršku demokratskom nadzoru i uvjetnom financiranju diljem EU-a.

Podrška proširenju EU-a

Usko povezani Posebni Eurobarometar o stavovima prema proširenju EU-a (terenski rad veljača-ožujak 2025., objavljen u rujnu 2025.) pokazuje većinsku podršku daljnjem proširenju nakon što zemlje kandidatkinje ispune potrebne kriterije. 56% građana EU-a podržava daljnje proširenje (u 23 države članice podrška prelazi 50%).

Podrška je posebno jaka među mlađim ljudima (67% među 15-24-godišnjacima) i onima s visokim obrazovanjem (70%).

Podrška daljnjem proširenju specifična za pojedine zemlje (odabrani naglasci):

Najviša: Švedska (79%), Danska (75%), Litva (74%).
Najniža: Češka (43%), Francuska (43%), Austrija (45%).
Većinska podrška zabilježena je i u zemljama poput Malte, Poljske, Irske, Slovenije, Mađarske, Slovačke, Luksemburga, Italije (53%), Estonije, Latvije, Belgije, Španjolske, Portugala i drugih.

Potpora EU-a Ukrajini

Proljetni Eurobarometar iz 2025. potvrđuje čvrstu i konsolidiranu podršku kontinuiranoj pomoći EU-a Ukrajini, čak i dok sukob traje. 77% Europljana želi da EU podrži Ukrajinu dok se ne postigne pravedan i trajan mir.

60% podržava dodjeljivanje statusa kandidata Ukrajini.

Dodatne snažne većine: financijska i humanitarna pomoć (76%, +8 bodova od jeseni 2024.), prihvat izbjeglica (80%) i ekonomske sankcije protiv Rusije (72%).

Varijacije specifične za podršku po zemljama dok se ne uspostavi pravedni mir:

Preko 90%: nordijske zemlje (Švedska, Danska, Finska) i Portugal.
Preko 80%: Nizozemska, Španjolska, Litva, Irska.
Niže: Češka (50%), Cipar (49% za naspram 44% protiv).
Jasne većine postoje u svim ostalim državama članicama.

Podrška pristupanju Ukrajine EU (kada bude spremno, prema posebnom istraživanju proširenja): prosjek EU-a: 52% za.

Najviši: Švedska (91%), Danska (81%), Finska (81%).
Najniži: Češka (28%), Mađarska (30%), Bugarska (31%).
Najmanje 50% za u 17 država članica; Ukrajina je najpoželjnija zemlja kandidatkinja u 14 država članica.

Opća poruka

Proljetni Eurobarometar Europskog parlamenta za 2025. godinu prikazuje kako se Europljani okreću EU radi stabilnosti i zaštite u turbulentnim vremenima. Dok ekonomske brige poput inflacije ostaju glavni prioriteti (41%), građani u velikoj mjeri podržavaju veće jedinstvo EU, zajedničke mehanizme financiranja, uvjetne proračune,