Šokantna promjena u južnom Jadranu

Na okruglom stolu koji je organizirala Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti, znanstveni savjetnik Instituta za biologiju mora Sveučilišta Crne Gore, dr. Aleksandar Joksimović, upozorio je da Jadran kakav smo poznavali više ne postoji. Kako je istaknuo, porast temperature mora postaje sve ozbiljniji problem, i to ne samo na površini, već i u dubljim slojevima.

Promjene temperature imaju dalekosežne posljedice. One dovode do pojave novih vrsta u Jadranu, uključujući i invazivne koje dolaze iz toplijih mora i remete postojeću ravnotežu morskog ekosustava. U takvim okolnostima očuvanje biološke raznolikosti postaje ključno pitanje.

Prema posljednjem popisu iz 1996. godine, u Jadranu je bilo zabilježeno 407 vrsta riba. U proteklih 30 godina u more je ušlo čak 48 novih vrsta, koje su stigle ili iz Crvenog mora preko Sueskog kanala ili iz Atlantskog oceana kroz Gibraltar. Većina njih trajno se nastanila.

Posebno zabrinjava promjena temperaturnog režima. U posljednjim godinama zabilježen je priljev toplije vode pa se prosječna temperatura Jadranskog mora, kako na površini tako i u dubinama, povećala za jedan, dva pa čak i tri stupnja. Dok jedan stupanj u zraku djeluje beznačajno, u moru ima ogroman utjecaj i značajno mijenja ekološke cikluse i staništa.

Tijekom srpanjske istraživačke ekspedicije MEDITS, na dubini od 300 metara izmjerena je temperatura od 17 stupnjeva Celzija, dok je ranije na toj dubini bila stabilnih 12 stupnjeva. Takav skok, naglašavaju stručnjaci, dosad nije zabilježen.

Osim klimatskih promjena, pod velikim pritiskom su i riblji resursi. Crnogorski ribari djeluju u uskom obalnom pojasu, dok susjedne države raspolažu znatno većim flotama. Kako je upozorio Joksimović, Crna Gora se često nalazi u nepovoljnom položaju prilikom odluka Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja i Europske komisije, jer se mjere odnose na cijelo more, iako nije odgovorna za ukupno stanje resursa.

Istodobno, invazivne vrste postaju sve prisutnije. Dr. Olivera Marković ističe da je u Jadranu registrirano 23 vrste dekapodnih rakova, od kojih čak 15 ima invazivni karakter. Posebnu pozornost privlači plavi rak, izuzetno prilagodljiva vrsta bez značajnih prirodnih neprijatelja.

Iako predstavlja problem za ribarstvo, plavi rak može biti i ekonomska prilika. Najučinkovitiji način da se smanji njegova populacija jest intenzivniji izlov i uključivanje u prehranu. U mnogim dijelovima svijeta ova vrsta već je cijenjen gastronomski proizvod, bogat proteinima i omega-3 masnim kiselinama. Ipak, glavni problem ostaje slaba potražnja i nedovoljna informiranost.

Na zakonodavnoj razini, Crna Gora je 2019. godine usvojila zakon o stranim invazivnim vrstama i uvela kontrolu balastnih voda i obraštanja plovila. Vršiteljica dužnosti direktorice Direktorata za zaštitu prirode, Ilinka Alorić, naglašava da je sprječavanje unosa novih vrsta daleko učinkovitije od saniranja posljedica, kao i da je nužno prijeći s normativnih rješenja na konkretnu primjenu u praksi.

Kao primjer dobre prakse izdvaja se Jabučka kotlina, prvo zaštićeno ribolovno područje u Jadranu, koje je predstavio dr. Nedo Vrgoč iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Ovo područje ima ključnu ulogu u razmnožavanju i razvoju najvažnijih komercijalnih vrsta riba jer predstavlja njihovo prirodno mrijestilište i hranilište. Upravljanje se odvija na međunarodnoj razini, uz kontrolu plovila i jasno definirane granice eksploatacije.

Ipak, budućnost Jadrana ostaje neizvjesna. Stručnjaci upozoravaju da je održivo upravljanje jedini prihvatljiv model jer se morski resursi ne mogu koristiti bez precizne procjene njihova stanja, količine i sposobnosti obnove.