Vučić i Dodik očajnički pokušavaju doći do Trumpa. Što se krije iza toga? |
| Objavljeno: 24.08.2025 / 18:03 |
| Autor: SEEbiz / Deutsche Welle |
| BEOGRAD - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić gotovo panično već mjesecima pokušava doći do predsjednika Amerike Donalda Trumpa. A sada mu se u tome pridružio i Dodik. Čemu se oni nadaju? |
|
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić gotovo panično već mjesecima pokušava doći do predsjednika Amerike Donalda Trumpa. Nakon svibanjskog fijaska na Floridi, odakle se, ne vidjevši Trumpa, pod još uvijek misterioznim okolnostima naglo vratio u Srbiju zbog „bolova u prsima“, nastavljena je diplomatska akcija koja bi se mogla nazvati i „želim susret s Trumpom“. Čelnici vlasti u međuvremenu uporno govore o nekakvom strateškom dijalogu s Amerikom i vraćanju odnosa dviju zemalja na „nekadašnju razinu“. U tom je kontekstu početkom kolovoza održan i sastanak ministra vanjskih poslova Srbije Marka Đurića s američkim državnim tajnikom Markom Rubiom, koji američka strana praktički nije ni komentirala, ali je srpski ministar svejedno taj susret ocijenio kao „povijesni“. Željama predsjednika Srbije pridružio se i sada već bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji također želi susret s Trumpom, a svoju je smjenu opisao kao „pokušaj da ga se spriječi razgovarati s Trumpom“. Dodik smatra da ga miniraju takozvani „Bidenovci“ i da bi sve bilo drukčije kada bi on Trumpa upoznao sa svim detaljima. Na temelju nekih prethodnih postupaka, može se pretpostaviti da bi se Vučić i Dodik u Americi pokušali predstaviti kao nekakvi „konzervativni MAGA Europljani“, koje, kao i Trumpa, maltretiraju ljevičarske, globalističke i liberalne snage. Trump – zaštitnik autokracije Milorad Dodik koristi istu matricu kao i Vučić, nastavlja naš sugovornik, i dodaje da „oni vide Trumpa kao nekog spasitelja." Ali tu će uslijediti razočaranje nakon parola ’Trumpe, Srbine’. Kada pogledamo da je Srbija dobila vrlo visoke carine od 35 posto, koje su posljedica srpske bliskosti s Kinom, jasno je da postoji jako mali manevarski prostor da se tu nešto bitnije promijeni“, naglašava Boško Jakšić. Izraz političkog amaterizma Ako bi se hipotetski takav susret i dogodio, Milan St. Protić kaže da je „zaista teško reći što su oni zamislili da kažu Trumpu, ali što se tiče Vučića imamo primjer kako se ponašao tijekom svog prvog susreta u Bijeloj kući s istim ovim predsjednikom Amerike. Nije se usudio čak ni pristojnu stolicu zatražiti, nego je sjedio na hoklici i djelovao kao izgubljen u svemiru. Mislim da bi nas samo dodatno osramotili, jer su svojim dosadašnjim radom pokazali da nisu dostojni funkcije na kojoj se nalaze“, smatra Protić. Izrael kao ulaz na mala vrata Pretpostavka vlasti u Beogradu vjerojatno je sljedeća: Trump beskompromisno podupire Izrael, pa ćemo tako okolnim putem doći do američke naklonosti. Oba sugovornika u tom smislu ponovno skreću pozornost na prvi susret Vučića i Trumpa, koji je trebao biti posvećen Kosovu, ali na kojem je glavna tema na kraju bio Izrael – treća strana koja s tim nema nikakve veze. Boško Jakšić primjećuje da je to pokušaj dopiranja do Trumpa kroz sporedna vrata, ali, kaže, to može ozbiljno koštati Srbiju: „Vučićeva samohvala kako je Srbija jedina zemlja koja prodaje oružje Izraelu, u trenutku kada se u Gazi događa ono što mnogi već nazivaju genocidom, prijeti da Srbija bude prozvana kao suučesnik u tome. To je preskupa cijena da bi se približilo Trumpu, a mogu i zamisliti koliko je izraelskim vlastima uopće stalo lobirati za Vučića u Washingtonu“, napominje Jakšić za DW. Vučić ignorira Europu Milan St. Protić smatra „da je to jedan kratkovidan pogled na svijet, jer niti je Europa otpisana niti je Amerika toliko moćna. Europa je naše okruženje i za nas presudan faktor. Trump će završiti svoj mandat, brzo će se ta politika vratiti u normalu, a Europa će ostati tu gdje jest. I Vučić i Dodik protivnici su demokracije i zato traže sugovornike tamo gdje misle da ima temelja za dogovor neovisno o demokratskim institucijama“, upozorava bivši srpski veleposlanik u Americi. Takvo sve uočljivije ignoriranje Europe, koje Vučić pokazuje, „opasno je i strateški vrlo pogrešno. Ne samo zbog geografije, nego je u sadašnjem rasporedu svjetskih odnosa ne samo politička i gospodarska, nego i moralna dužnost biti na strani Europe umjesto na strani Amerike, Rusije ili Kine. Vučić tu ima samo jednu kalkulaciju, a to je opstanak na vlasti i da nitko ne osuđuje represiju u Srbiji. Tako da je to jedna vrlo opasna tendencija zbog koje Srbija već plaća, a vjerojatno će i dalje plaćati visoku cijenu“, zaključuje Jakšić za DW. |
|
|
| Tagovi: #aleksandar vučić, #milorad dodik, #donald trump, #republika srpska, #boško jašić, #milan st. protić |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Medved pozvao Srbiju da otvori arhive: Znamo imena ljudi koji su provodili tzv. sanaciju |
| ZAGREB - Uoči 35. obljetnice stradanja Vukovara i Škabrnje, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved poručio je da studeni, unatoč protoku vremena, ostaje mjesec pijeteta i bolnih uspomena. |
| Jankomir na rubu kolapsa, trećina zaposlenih na bolovanju |
| ZAGREB - S ozbiljno narušenim povjerenjem pacijenata i gotovo prepolovljenim brojem medicinskih djelatnika koji su mahom na bolovanju, nova uprava Klinike za psihijatriju »Sveti Ivan« u Jankomiru morat će sada uspostaviti koliko toliko normalan ritam rada u bolnici koju danas čuva policija. |
| Macron: Putin ne želi pregovarati, moramo pomagati Ukrajini |
| PARIZ - Farancuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da zemlje koje žele ograničiti pomoć Ukrajini zapravo nastoje nametnuti "nepravedan mir" te je upozorio da bi takav pristup mogao dovesti do novog rata. |
| New York Times: Putin želi povratak na granice iz 1997. |
| NEW YORK - Dva mjeseca prije nego što je Rusija početkom 2022. napala Ukrajinu, Moskva je iznijela niz dalekosežnih zahtjeva, među kojima je bilo i povlačenje NATO-ovih snaga na položaje koje su zauzimale 1997. godine, prije nego što se zapadni vojni savez počeo širiti prema ruskim granicama. |
| Hrvati među rekorderima u izbjegavanju vijesti |
| ZAGREB - Gotovo polovica ispitanika u velikom međunarodnom istraživanju priznaje da povremeno ili često izbjegava vijesti. Ratovi, političke krize i neprekidan protok negativnih informacija kod dijela publike izazivaju iscrpljenost i osjećaj nemoći. Hrvatska je među zemljama u kojima je taj trend posebno izražen. |