GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Zašto je Trump promijenio mišljenje i prihvatio ideju pregovora s Iranom?

Zašto je Trump promijenio mišljenje i prihvatio ideju pregovora s Iranom?
ANALIZA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 24.03.2026 / 11:42
Autor: SEEbiz
WASHINGTON - Dok je predsjednik Donald Trump prošli tjedan napuštao Washington i letio za Floridu, činilo se da mu je završetak rata s Iranom zadnja stvar na pameti.

"Ne proglašava se primirje kad doslovno uništavate drugu stranu", rekao je u petak s južnog travnjaka Bijele kuće.

No, samo tri dana, jedan ultimatum i, prema njegovim riječima, nekoliko razgovora s tajanstvenim dužnosnikom iz Teherana kasnije, Trump je promijenio ploču. "Žele se nagoditi i mi ćemo to riješiti", izjavio je u ponedjeljak u Memphisu. Ovaj iznenadni preokret i, kako tvrdi Trump, mirovni pregovori koji brzo napreduju, doveli su do nagle promjene u pristupu administracije ratu, piše CNN.

Zaokret u stavu

Promjena je uslijedila nakon što je predsjednik u subotu navečer zaprijetio napadom na iranske elektrane ako Hormuški tjesnac ne bude otvoren u roku od 48 sati. Sada se čak spominje mogućnost da Pakistan kasnije ovog tjedna bude domaćin sastanka između SAD-a i Irana, na kojem bi mogao sudjelovati potpredsjednik JD Vance, rekla su dva izvora.

Do zaokreta u američkom stavu došlo je nakon upozorenja zaljevskih saveznika da bi napad na civilne energetske objekte u Iranu mogao izazvati katastrofalnu eskalaciju, navode osobe upoznate s razgovorima.

Objava o pregovorima, koja je stigla dva sata prije otvaranja američkih tržišta u ponedjeljak, potaknula je rast na Wall Streetu i nagli pad cijena nafte, što su dva područja koja su zadavala glavobolje Trumpu i njegovim savjetnicima.

Teheran opovrgava Trumpa

No, tko točno pregovara - i vode li se pregovori uopće - odmah je postalo sporno. Trump je odbio imenovati iranskog sugovornika, opisavši ga tek kao "poštovanog". Istovremeno dok je predsjednik govorio o napretku, dodatne jedinice marinaca kretale su se prema Bliskom istoku, što je potaknulo sumnje u ozbiljnost pregovora.

Teheran je sa svoje strane opovrgnuo bilo kakve razgovore, tvrdeći da je Trump odustao od prijetnji jer se bojao iranske odmazde. "Nikakvi pregovori sa SAD-om nisu vođeni", napisao je na X-u predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf, za kojeg se nagađalo da je dužnosnik kojeg je Trump spomenuo.

Dodao je da je odgoda američkih napada imala za cilj "bijeg iz močvare u kojoj su SAD i Izrael zarobljeni". Ipak, demantiji su bili pažljivo sročeni i nisu isključili mogućnost da su poruke razmijenjene kako bi se ispitala mogućnost nastavka pregovora.

Posrednici u pregovorima

Više zemalja sada aktivno radi na posredovanju u dogovoru između SAD-a i Irana, potvrdilo je za CNN pet izvora upoznatih sa situacijom. Unatoč Trumpovim tvrdnjama, izvori nisu upoznati s bilo kakvim izravnim pregovorima od izbijanja rata. Bijela kuća odbila je detaljnije komentirati razgovore, za koje je Trump rekao da ih vode njegovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner.

"Ovo su osjetljivi diplomatski razgovori i SAD neće pregovarati preko medija. Situacija je promjenjiva i nagađanja o sastancima ne treba smatrati konačnima dok ih Bijela kuća službeno ne objavi", rekla je glasnogovornica Karoline Leavitt.

U pregovaračke napore uključeni su Pakistan, Turska, Egipat i Oman. Diplomatski ciljevi su postizanje prekida vatre i osiguranje slobodnog prolaza brodova kroz Hormuški tjesnac. Dva regionalna izvora navode da je SAD preko Pakistana dostavio Iranu popis od 15 očekivanja, no nije poznato je li Iran pristao na ijedan od uvjeta.

Jedan izvor smatra da bi Iranu nekoliko točaka bilo "gotovo nemoguće" prihvatiti. Pakistanci rade na prijedlogu, a i Omanci prenose poruke između Washingtona i Teherana. U aktivne diplomatske napore uključeni su i Egipćani.

Pakistan domaćin pregovora?

S pakistanske strane, šef obavještajne službe general pukovnik Asim Malik surađuje s Witkoffom i Kushnerom. "Ako se obje strane slože, Pakistan je uvijek spreman biti domaćin razgovora", rekao je za CNN glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Tahir Hussain Andrabi.

Bilo je i brojnih poziva između turskog ministra vanjskih poslova Hakana Fidana i njegovih kolega, uključujući iranskog ministra Abbasa Araghchija i egipatskog ministra Badra Abdelattyja. Jedan od regionalnih izvora pretpostavlja da administracija koristi više zemalja kako bi osigurala da poruke stignu do svih relevantnih osoba u Teheranu.

Tagovi: #donald trump, #iran, #hormuški tjesnac, #ajatolah, #mojtaba hamnei
PROČITAJ I OVO
Medved pozvao Srbiju da otvori arhive: Znamo imena ljudi koji su provodili tzv. sanaciju
NESTALI
Medved pozvao Srbiju da otvori arhive: Znamo imena ljudi koji su provodili tzv. sanaciju
ZAGREB - Uoči 35. obljetnice stradanja Vukovara i Škabrnje, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved poručio je da studeni, unatoč protoku vremena, ostaje mjesec pijeteta i bolnih uspomena.
Jankomir na rubu kolapsa, trećina zaposlenih na bolovanju
KOLAPS
Jankomir na rubu kolapsa, trećina zaposlenih na bolovanju
ZAGREB - S ozbiljno narušenim povjerenjem pacijenata i gotovo prepolovljenim brojem medicinskih djelatnika koji su mahom na bolovanju, nova uprava Klinike za psihijatriju »Sveti Ivan« u Jankomiru morat će sada uspostaviti koliko toliko normalan ritam rada u bolnici koju danas čuva policija.
Macron: Putin ne želi pregovarati, moramo pomagati Ukrajini
PORUKE
Macron: Putin ne želi pregovarati, moramo pomagati Ukrajini
PARIZ - Farancuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da zemlje koje žele ograničiti pomoć Ukrajini zapravo nastoje nametnuti "nepravedan mir" te je upozorio da bi takav pristup mogao dovesti do novog rata.
New York Times: Putin želi povratak na granice iz 1997.
MEDIJI
New York Times: Putin želi povratak na granice iz 1997.
NEW YORK - Dva mjeseca prije nego što je Rusija početkom 2022. napala Ukrajinu, Moskva je iznijela niz dalekosežnih zahtjeva, među kojima je bilo i povlačenje NATO-ovih snaga na položaje koje su zauzimale 1997. godine, prije nego što se zapadni vojni savez počeo širiti prema ruskim granicama.
Hrvati među rekorderima u izbjegavanju vijesti
TRENDOVI
Hrvati među rekorderima u izbjegavanju vijesti
ZAGREB - Gotovo polovica ispitanika u velikom međunarodnom istraživanju priznaje da povremeno ili često izbjegava vijesti. Ratovi, političke krize i neprekidan protok negativnih informacija kod dijela publike izazivaju iscrpljenost i osjećaj nemoći. Hrvatska je među zemljama u kojima je taj trend posebno izražen.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE