Industrijska proizvodnja pala u travnju

Četvrti je to zaredom pad na mjesečnoj razini. Prema glavnoj industrijskoj grupaciji (GiG-u), negativan doprinos mjesečnoj promjeni došao je od proizvodnje Kapitalnih proizvoda (-4,9%) te Netrajnih proizvoda za široku potrošnju (-0,9%). Snažniji pad ublažen je rastom proizvodnje u Energiji (5,3%), Trajnim proizvodima za široku potrošnju (2,0%) i Intermedijarnim proizvodima (0,5%).

Uz mjesečno smanjenje i nepovoljni učinak baznog razdoblja, na godišnjoj razini zabilježen je pad fizičkog obujma industrijske proizvodnje za 2,1% (kalendarski prilagođeni indeksi). Netrajni proizvodi tako su nakon rasta od 8,6% u ožujku zabilježili pad od 2,4% u travnju. Skromnija proizvodnja u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježena je i u Trajnim proizvodima za široku potrošnju (-12,2%), Energiji (-7,1%) te Kapitalnim proizvodima (-7,2%), dok je pozitivna promjena zabilježena samo u Intermedijarnim proizvodima (1,1%).

Prema NKD-u, na početku drugog tromjesečja proizvodnja u Prerađivačkoj industriji pala je za 0,7% u odnosu na mjesec ranije (-1,5% na godišnjoj razini). Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija bila je niža 3,4% na mjesečnoj razini (-11,3% godišnje) dok je kod Rudarstva i vađenja zabilježen blaži mjesečni pad od 0,4% (-0,7% u odnosu na travanj 2025.).

U prva četiri mjeseca prerađivačka industrija zabilježila je neznatan rast proizvodnje od 0,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupna industrijska proizvodnja niža je za 0,2% godišnje u promatranom razdoblju.

Prema našim očekivanjima, industrijska proizvodnja bi i u ovoj godini trebala ostvariti rast, ali umjereniji nego lani. Izglede opterećuje povećana neizvjesnost u međunarodnom okruženju. Aktualne geopolitičke napetosti povećavaju rizik poremećaja na energetskim i logističkim tržištima, što bi moglo negativno utjecati na troškovnu strukturu industrije kroz više cijene energije, transporta i osiguranja. Dodatno, produljenje takvih napetosti moglo bi oslabiti inozemnu potražnju i investicijsku aktivnost u europskom okruženju, što bi se odrazilo i na dinamiku domaće industrijske proizvodnje. Iako naš osnovni scenarij i dalje pretpostavlja nastavak umjerenog rasta industrije, ravnoteža rizika i dalje je nagnuta prema negativnoj strani.