Javni dug na kraju veljače 51,4 milijarde eura |
| Objavljeno: 11.06.2025 / 10:38 |
| Autor: RBA analize |
|
ANALIZA - Krajem veljače javni dug Republike Hrvatske iznosio je u apsolutnom iznosu 51,4 milijarde eura što je 2,2 mlrd eura više u odnosu na kraj 2024. U odnosu na veljaču 2024. javni dug veći je za 3,4 mlrd. eura ili 7,1% dok je na mjesečnoj razini rast iznosio 4,2%. |
|
Rast duga opće države u promatranom razdoblju posljedica je isključivo rasta zaduživanja središnje države. Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga na godišnjoj razini. Središnja država s ukupnim dugom od 50,5 mlrd. eura čini 98,1% ukupnog javnog duga. Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 65%. Slijede krediti i depoziti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. Prema podacima o strukturi duga, na kraju veljače na domaće sektore odnosilo se 68,6% duga konsolidirane opće države, a 31,4% na inozemstvo. Povećanje javnog duga u veljači glavninom je rezultat povećanja inozemne komponente duga središnje države. Naime, Hrvatska se u veljači zadužila na inozemnom tržištu kapitala izdanjem 2 mlrd eura euroobveznica. Međutim, navedenim izdanjem isplaćena je euroobveznica koja je bila na dospijeću u ožujku, što bi trebalo biti i vidljivo već u statistici za ožujak. Podsjetimo, uz javni dug ispod 60% BDP-a i manjak u proračunu opće države ispod 3% Hrvatska je zaključila 2024. godinu u okviru kriterija iz Maastrichta, ali i potvrdila status države s razmjerno niskom razinom duga i deficita. Smanjenje javnog duga bi se trebalo nastaviti i narednih godina, ali usporenijom dinamikom odražavajući normalizaciju rasta nominalnog BDP-a, uravnoteženu poziciju primarnog proračuna, ali i očekivanja o većim izdacima za plaće, mirovine i obranu. Prema godišnjem planu izdavanja obveznica Ministarstva financija, do kraja godine još nas očekuje jedno izdanje na domaćem tržištu kapitala koje bi trebalo biti realizirano u trećem tromjesečju. Kad što je bila i dosadašnja praksa, novo izdanje očekujemo prije ljeta, odnosno na samom početku planiranog razdoblja. |
|
|
| Tagovi: #javni dug, #hrvatski javni dug, #vanjski dug |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Ekonomisti upozoravaju: Njemačku čeka teška proračunska kriza |
| BERLIN – Njemačka srlja u tešku proračunsku krizu, predviđaju vodeći ekonomisti. |
| Plenković predstavio proračun: Kreće izgradnja tisuću priuštivih stanova |
| ZAGREB - Prihodi državnog proračuna za 2027. godinu planiraju se u iznosu od 37.3 milijardi eura, a rashodi u iznosu od 41.5 milijarde eura, priopćio je predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavljajući prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu na sjednici Vlade. |
| HNB primjećuje ubrzani rast BDP-a u trećem kvartalu |
| ZAGREB - Hrvatska narodna banka u najnovijem je svom biltenu objavila brzu procjenu rasta BDP-a u trećem kvartalu, što je prva službena procjena BDP-a za ovaj kvartal, i prema njima BDP će u trećem kvartalu porasti čak 1,2 posto kvartalno, što njihovu procjenu rasta za cijelu godinu diže prema 3 posto. |
| Kina se približava rekordnom trgovinskom suficitu, na krilima procvata umjetne inteligencije |
| PEKING - Kineski trgovinski suficit porastao je na preko 1 bilijun dolara u prvih 10 mjeseci, jer je globalna utrka za izgradnju infrastrukture umjetne inteligencije potaknula prodaju visokotehnoloških proizvoda i pomogla ublažiti slabu domaću potražnju, dinamiku koja će vjerojatno zaoštriti napetosti s glavnim trgovinskim partnerima. |
| OVI indeks pao u listopadu za 13,5 posto, najblaže od lipnja |
| ZAGREB - Indeks slobodnih radnih mjesta OVI u listopadu je pao za 13,5 posto na godišnjoj razini, što je, iako predstavlja 14. uzastopni mjesec pada, najblaži pad još od lipnja ove godine. objavio je Ekonomski institut, Zagreb (EIZ). |