Kineska inflacija u travnju iznad očekivanja |
| Objavljeno: 11.05.2026 / 07:01 |
| Autor: SEEbiz |
| PEKING - Proizvođačke cijene u Kini porasle su najbržim tempom u više od tri godine u travnju, dok je inflacija potrošača također premašila prognoze, jer su troškovi roba uzrokovani ratom u Iranu i blagdanska potrošnja dali širi reflacijski poticaj gospodarstvu. |
|
Potrošačke cijene porasle su za 1,2% u travnju u odnosu na prethodnu godinu, nadmašivši procjene ekonomista od 0,9% rasta u anketi Reutersa, te ubrzavajući s porasta od 1% u ožujku, prema podacima koje je u ponedjeljak objavio Nacionalni zavod za statistiku. Indeks proizvođačkih cijena skočio je za 2,8% u odnosu na prethodnu godinu, najviše od srpnja 2022., nadmašivši prognozu ekonomista od 1,6%, te naglo ubrzavajući s 0,5% u ožujku, prema podacima LSEG-a. Nagli porast dogodio se nakon što su se tvorničke cijene vratile rastu u ožujku nakon tri godine pada, čime je završen najduži deflacijski niz u desetljećima. Rast cijena potpomognut je skokom globalnih cijena roba, budući da je rat u Iranu usporio promet kroz Hormuški tjesnac, poremetio protok energije i sirovina. Maloprodajne cijene benzina porasle su za 19,3% u odnosu na prethodnu godinu u travnju, prema službenim podacima, dok su cijene hrane pale za 1,6%, zbog jeftinije svinjetine i svježih proizvoda. Temeljni indeks potrošačkih cijena, koji isključuje nestabilne cijene hrane i energije, porastao je za 1,2% u travnju u odnosu na prethodnu godinu, što je neznatno više od povećanja od 1,1% u ožujku. Inflaciju potrošača djelomično su potaknuli i troškovi putovanja zbog Qingminga, praznika Praznika rada i proljetnih praznika u određenim dijelovima zemlje. Preliminarni službeni podaci pokazali su da je potrošnja tijekom produženog praznika Praznika rada, koji je završio 5. svibnja, također porasla za 14,3% u odnosu na prethodnu godinu, nadmašivši rast od 13,7% zabilježen tijekom veljačkih praznika za lunarnu novu godinu. Globalni energetski šok uzrokovan blokadom Hormuškog tjesnaca zahvatio je industrijske sektore, pri čemu su cijene rudarstva obojenih metala porasle za 38,9% u odnosu na prethodnu godinu, a vađenje nafte i plina za 28,6%. Cijene prerade nafte i ugljena porasle su za 14,2%, potaknute obnavljanjem zaliha ugljena za proizvodnju energije i rastućom potražnjom za ugljenom kao alternativnim izvorom energije iz kemijske i metalurške industrije. |
|
|
| Tagovi: #inflacija u kini, #inflacija, #potrošačke cijene, #kineska ekonomija |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Ekonomisti upozoravaju: Njemačku čeka teška proračunska kriza |
| BERLIN – Njemačka srlja u tešku proračunsku krizu, predviđaju vodeći ekonomisti. |
| Plenković predstavio proračun: Kreće izgradnja tisuću priuštivih stanova |
| ZAGREB - Prihodi državnog proračuna za 2027. godinu planiraju se u iznosu od 37.3 milijardi eura, a rashodi u iznosu od 41.5 milijarde eura, priopćio je predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavljajući prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu na sjednici Vlade. |
| HNB primjećuje ubrzani rast BDP-a u trećem kvartalu |
| ZAGREB - Hrvatska narodna banka u najnovijem je svom biltenu objavila brzu procjenu rasta BDP-a u trećem kvartalu, što je prva službena procjena BDP-a za ovaj kvartal, i prema njima BDP će u trećem kvartalu porasti čak 1,2 posto kvartalno, što njihovu procjenu rasta za cijelu godinu diže prema 3 posto. |
| Kina se približava rekordnom trgovinskom suficitu, na krilima procvata umjetne inteligencije |
| PEKING - Kineski trgovinski suficit porastao je na preko 1 bilijun dolara u prvih 10 mjeseci, jer je globalna utrka za izgradnju infrastrukture umjetne inteligencije potaknula prodaju visokotehnoloških proizvoda i pomogla ublažiti slabu domaću potražnju, dinamiku koja će vjerojatno zaoštriti napetosti s glavnim trgovinskim partnerima. |
| OVI indeks pao u listopadu za 13,5 posto, najblaže od lipnja |
| ZAGREB - Indeks slobodnih radnih mjesta OVI u listopadu je pao za 13,5 posto na godišnjoj razini, što je, iako predstavlja 14. uzastopni mjesec pada, najblaži pad još od lipnja ove godine. objavio je Ekonomski institut, Zagreb (EIZ). |