Na mjesečnoj razini nije bilo promjena u odnosu na travanj dok je u odnosu na kraj 2025. promatrani dug veći za 2,7 mlrd. eura ili 5,2%.
Rast duga opće države na godišnjoj razini u promatranom razdoblju posljedica je najvećim dijelom rasta zaduživanja središnje države (+4,8 mlrd. ili 9,7% u odnosu na kraj svibnja 2025.). Na kraju svibnja šesnaesti mjesec zaredom rast bilježi i dug lokalne države pri čemu je godišnja stopa rasta blago ubrzala s 21,4% u travnju na 22,3% godišnje u svibnju. Dvoznamenkasti rast u ovoj kategoriji traje od lipnja 2025. Fondovi socijalne sigurnosti nastavljaju bilježiti negativne godišnje promjene (-30,5% u svibnju 2026.). Središnja država s ukupnim dugom od 54 mlrd. eura čini više od 98% ukupnog javnog duga.
Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 65%. Slijede krediti i depoziti te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri. Pri tome vrijedi napomenuti kako se unutarnji dug opće države kod komponente Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri povećao 47,1% na godišnjoj razini, kao posljedica izdanja Trezorskih zapisa MF. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države.
Prema podacima o strukturi duga, na kraju svibnja 68,7% duga konsolidirane opće države držali su domaći sektori, a 31,3% inozemstvo. S ulaskom u jedinstveno valutno područje, udio domaće komponente javnog duga u ukupnom dugu opće države dosegnuo je 70%, razinu oko koje se i trenutno nalazi, odražavajući višegodišnji trend jačanja domaće komponente zaduživanja. Prema podacima HNB-a, kod domaćih držatelja duga vidljiv je porast ulaganja sektora stanovništva u dug opće države s 3,9 mlrd. eura (7,7% ukupnog duga) na kraju ožujka 2025. na 4,9 mlrd. eura (9,0% ukupnog duga) na kraju ožujka 2026. te rast ulaganja sektora financijskih poduzeća s 31,1 mlrd. eura (61,5% ukupnog duga) na kraju ožujka 2025. na 32,6 mlrd. eura (59,1% ukupnog duga) na kraju ožujka 2026. Očekujemo da će u narednim godinama udio unutarnje komponente javnog duga ostati relativno stabilan, a njegovo moguće odstupanje od trenutnih razina bit će, uzimajući u obzir potrebe za financiranjem, posljedica kretanja prinosa na domaćem i inozemnom tržištu te interesa investicijske javnosti (domaćih i stranih institucionalnih investitora kao i sektora građanstva na domaćem tržištu).
Iako fiskalni pokazatelji Hrvatske i dalje relativno dobro stoje u usporedbi s državama europodručja, to je ponajprije posljedica snažnog nominalnog rasta BDP-a. Fiskalna politika trebala bi ostati dovoljno prilagodljiva da može odgovoriti na potencijalnu materijalizaciju rizika sa snažnim makroekonomskim učinkom, za što je potrebno i očuvanje fiskalnih kapaciteta u vrijeme povoljnih makroekonomskih uvjeta. Za ovu godinu očekujemo zadržavanje javnog duga na razini ispod 60% BDP-a.
