GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Rast cijena energije dodatno će podići stopu inflacije

Rast cijena energije dodatno će podići stopu inflacije
INFLACIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 16.10.2025 / 09:17
Autor: RBA analize
ANALIZA - Državni zavod za statistiku jučer je objavio konačne podatke rasta potrošačkih cijena dobara i usluga za rujan, a potvrđena je prva procjena rasta.

Mjereno nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, uz mjesečni porast od 0,4%, inflacija je blago ubrzala, s 4,1% u kolovozu na 4,2% u rujnu. U prvih devet mjeseci cijene dobara i usluga u prosjeku su više za 3,7% u odnosu na isto razdoblje lani. S druge strane, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije, hrane, pića i duhana) usporila je s 3,4% na 3,2% na godišnjoj razini, u skladu s očekivanjima.

Promatrano prema glavnim komponentama inflacije, rujansko ubrzanje posljedica je učinka baznog razdoblja u cijenama energije (odnosno snažnog mjesečnog pada cijena u rujnu prošle godine koje više ne ulazi u izračun godišnje promjene) pa se godišnja stopa rasta ubrzala s 2,5% na 4,5%. Tekući pritisci u agregatu usluga i hrane bili su skromniji od dugoročnog obrasca kretanja, odnosno u odnosu na kolovoz zabilježen je pad cijena za 1,1% odnosno 0,3%. Stoga se na godišnjoj razini inflacija usluga spustila s 6,4% na 6,0%, a porast u Hrani, piću i duhanu s 6,2% na 5,6%. Cijene neprehrambenih industrijskih proizvoda bez energije nastavljaju se kretati uobičajenom putanjom pa se godišnja stopa rasta zadržava oko dugoročnog prosjeka (u rujnu +0,5% na godišnjoj razini).

Promotrimo li detaljnije, prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, najsnažniji godišnji rast ostvaren je u skupini Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, i to za 8,8% (uz doprinos porastu od 1,49 postotnih bodova). Najveći je to porast od ožujka 2023., a unutar skupine prednjače Stvarne najamnine za stanovanje s povećanjem cijena od gotovo 40% na godišnjoj razini. Od ostalih glavnih skupina slijede Restorani i hoteli (7,0%, +0,36 postotnih bodova), Hrana i bezalkoholna pića (5,7%, +1,52 postotna boda). Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupinama Obrazovanje (-1,0%, doprinos padu od -0,01 postotnog boda) te Prijevoz (-0,8%, -0,11 postotnih bodova).

Na mjesečnoj razini, u skladu s uobičajenim sezonskim obrascem, najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Odjeća i obuća, za 13,2% (doprinos porastu od +0,89 postotnih bodova). Porast cijena na mjesečnoj razini ublažio je pad cijena u skupinama Obrazovanje (-4,7%, doprinos padu od -0,03 postotna boda), Restorani i hoteli (-2,9%, -0,15 postotnih bodova), Rekreacija i kultura (-2,1%, -0,11 postotnih bodova) te Hrana i bezalkoholna pića te Prijevoz, po svakoj skupini za 0,3%.

Općenito, najveći doprinos općoj inflaciji i dalje dolazi od cijena hrane i usluga, koje su u rujnu pridonijele ukupnom porastu s 1,77 odnosno 1,56 postotnih bodova. S obzirom na prethodnu konvergenciju cijena europskom prosjeku (u 2024. cijene Restorana i hotela dosegnule više od 95% prosjeka EU, dok su cijene hrane i pića bile gotovo na 104%), očekivalo se postepeno hlađenje rasta na godišnjoj razini uslijed visoke baze. Međutim, mjesečni rast u ova dva agregata često je bio iznad dugoročnog prosjeka (osobito u uslugama), što sugerira na i dalje snažne tekuće cjenovne pritiske. Ostaje za vidjeti hoće li se popuštanje tekućih pritiska krajem trećeg tromjesečja nastaviti i narednih mjeseci. S druge strane, od studenog planirano postepeno ukidanje energetskih mjera vezanih za potporu kućanstvima djelovat će na jačanje doprinosa energije premda će povoljan učinak baznog razdoblja do kraja godine djelovati u suprotnom smjeru.

Naša prognoza inflacije od 3,6% stoga bi mogla biti i nešto viša od očekivanja. S obzirom na povećanja cijena energije i potpuno ukidanje mjera u 2026., osobito je to rizik za našu prognozu inflacije od 2,5% za iduću godinu koja pretpostavlja povijesni obrazac kretanja cijena u uslugama i hrani. U skladu s navedenim, izgledno je da na domaćem tržištu inflacija ostaje iznad ciljanih razina središnje banke.

Tagovi: #inflacija, #rast cijena, #cijene, #hrana, #usluge, #energija, #restorani, #cijene hrane, #plin, #električna energija
PROČITAJ I OVO
Ekonomisti upozoravaju: Njemačku čeka teška proračunska kriza
UPOZORENJE
Ekonomisti upozoravaju: Njemačku čeka teška proračunska kriza
BERLIN – Njemačka srlja u tešku proračunsku krizu, predviđaju vodeći ekonomisti.
Plenković predstavio proračun: Kreće izgradnja tisuću priuštivih stanova
PRORAČUN
Plenković predstavio proračun: Kreće izgradnja tisuću priuštivih stanova
ZAGREB - Prihodi državnog proračuna za 2027. godinu planiraju se u iznosu od 37.3 milijardi eura, a rashodi u iznosu od 41.5 milijarde eura, priopćio je predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavljajući prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu na sjednici Vlade.
HNB primjećuje ubrzani rast BDP-a u trećem kvartalu
RAST
HNB primjećuje ubrzani rast BDP-a u trećem kvartalu
ZAGREB - Hrvatska narodna banka u najnovijem je svom biltenu objavila brzu procjenu rasta BDP-a u trećem kvartalu, što je prva službena procjena BDP-a za ovaj kvartal, i prema njima BDP će u trećem kvartalu porasti čak 1,2 posto kvartalno, što njihovu procjenu rasta za cijelu godinu diže prema 3 posto.
Kina se približava rekordnom trgovinskom suficitu, na krilima procvata umjetne inteligencije
SUFICIT
Kina se približava rekordnom trgovinskom suficitu, na krilima procvata umjetne inteligencije
PEKING - Kineski trgovinski suficit porastao je na preko 1 bilijun dolara u prvih 10 mjeseci, jer je globalna utrka za izgradnju infrastrukture umjetne inteligencije potaknula prodaju visokotehnoloških proizvoda i pomogla ublažiti slabu domaću potražnju, dinamiku koja će vjerojatno zaoštriti napetosti s glavnim trgovinskim partnerima.
OVI indeks pao u listopadu za 13,5 posto, najblaže od lipnja
TRŽIŠTE RADA
OVI indeks pao u listopadu za 13,5 posto, najblaže od lipnja
ZAGREB - Indeks slobodnih radnih mjesta OVI u listopadu je pao za 13,5 posto na godišnjoj razini, što je, iako predstavlja 14. uzastopni mjesec pada, najblaži pad još od lipnja ove godine. objavio je Ekonomski institut, Zagreb (EIZ).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE