Slovenski BDP u prvom kvartalu podignut tri posto

Relativno visok rast dolazi i s učinkom niske baze, jer je BDP u prva tri mjeseca prošle godine pao za 0,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je tada iznenadilo analitičare. Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prva tri mjeseca ove godine porastao za 0,7 posto na tromjesečnoj razini i za 3,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. Rast je tako bio znatno veći od prosjeka u eurozoni i u cijeloj EU.

Statistički ured Republike Slovenije posebno ističe pozitivan utjecaj domaće potrošnje. Domaća potrošnja porasla je za 3,7 posto u prvom tromjesečju, pri čemu je potrošnja kućanstava porasla za 2,7 posto, a državna potrošnja za 3,9 posto, objavio je statistički ured.

Bruto investicije u fiksni kapital, u međuvremenu, porasle su za 12,6 posto. Rast je potaknut ulaganjima u zgrade i objekte. Ukupno su porasle za 20,7 posto. Ulaganja u opremu i strojeve porasla su za 8,2 posto. I izvoz i uvoz porasli su u prvom tromjesečju. Izvoz je porastao za 0,7 posto, a uvoz za 1,5 posto. Vanjska trgovina tako je smanjila rast za 0,5 posto.

Podatke o rastu BDP-a u prvom tromjesečju komentirao je u izjavi za medije u 11:30 sati i ministar financija, zadužen za tekuće poslove, Klemen Boštjančič.

Vrijednost građevinskih radova veća za petinu

Vrijednost završenih građevinskih radova u međuvremenu je u prva tri mjeseca bila 20,6 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine. Vrijednost svih vrsta građevinskih radova porasla je, a najviše u inženjerskim objektima, gdje je rast iznosio 30,2 posto. U specijaliziranim građevinskim radovima, u međuvremenu, rast je iznosio 18,1 posto, a u zgradama vrijednost je bila 15,7 posto veća nego u prva tri mjeseca prošle godine.

U ožujku je vrijednost građevinskih radova bila 3,3 posto veća nego u veljači. I u ovom slučaju porasle su vrijednosti svih vrsta radova: u specijaliziranim građevinskim radovima za 4,5 posto, izgradnji inženjerskih objekata za 2,6 posto i zgradama za 0,8 posto. U usporedbi s ožujkom prošle godine, vrijednost završenih građevinskih radova porasla je za 29,6 posto. U toj usporedbi porasle su i vrijednosti svih vrsta radova, i to u izgradnji inženjerskih objekata za 34,7 posto, specijaliziranim građevinskim radovima za 28 posto i u radovima na zgradama za 26,8 posto.

Slovenija je u travnju imala najveći pad povjerenja potrošača u EU

Vrijednost pokazatelja povjerenja potrošača smanjila se za 10 postotnih bodova u travnju u odnosu na prethodni mjesec. To je treći najveći mjesečni pad u posljednjih deset godina, objavio je Državni zavod za statistiku. Slovenija je također imala najveći pad vrijednosti pokazatelja među svim članicama EU u travnju, s deset postotnih bodova.

Slično izražen mjesečni pad, naime za 12 postotnih bodova, statističari su posljednji put zabilježili u ožujku 2022. Najveći, naime za 23 postotna boda, bio je u travnju 2020. Prema njihovim objašnjenjima, svi spomenuti padovi podudarali su se s pojavom ili pogoršanjem međunarodnih kriza: epidemije Covid-19 i energetske krize zbog rata u Ukrajini te rata s Iranom i posljedičnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca.

U travnju su se pogoršale sve komponente pokazatelja povjerenja, a najviše očekivanja o ekonomskoj situaciji u Sloveniji (za 19 postotnih bodova) i budućoj financijskoj situaciji u kućanstvima (za 15 postotnih bodova). U usporedbi s prethodnim krizama, nešto veći pad vrijednosti pokazatelja o financijskoj situaciji u kućanstvima također je zapažen u posljednjih 12 mjeseci. Među pokazateljima koji nisu dio pokazatelja povjerenja, najviše se smanjila procjena vjerojatnosti štednje u sljedećih 12 mjeseci. Dvije trećine ili 67 posto ispitanika odgovorilo je da vjerojatno neće ništa štedjeti u tom razdoblju. U ožujku ove godine takav je odgovor dalo 60 posto ispitanika.

Na razini EU, vrijednost pokazatelja povjerenja potrošača također se najviše smanjila u mjesečnoj usporedbi u travnju 2020., i to za 13 postotnih bodova. Pogoršanje raspoloženja potrošača zabilježeno je u svim državama članicama, najznačajnije u Mađarskoj, za 32 postotna boda, a najmanje u Švedskoj, za dva postotna boda. U ožujku 2022. povjerenje potrošača pogoršalo se za 12 postotnih bodova na mjesečnoj razini i na razini EU i u Sloveniji.

Pad je zabilježen u svim državama članicama EU. Najveći je bio u Španjolskoj i Portugalu (obje za 20 postotnih bodova), a najmanji u Poljskoj i Hrvatskoj.

Ovog travnja pad vrijednosti pokazatelja povjerenja bio je manje izražen nego u prethodnim slučajevima, ali i dalje je riječ o jednom od najvećih mjesečnih padova vrijednosti u posljednjih 10 godina. Povjerenje potrošača pogoršalo se u većini zemalja, dok se u pet poboljšalo. Najveći pad među svim državama članicama, za 10 postotnih bodova, ovaj put se dogodio u Sloveniji.

Procjena rasta u 2026. nešto niža zbog rata na Bliskom istoku

Prema najnovijim procjenama domaćih i stranih analitičara, očekuje se da će Slovenija u 2026. imati nešto niži gospodarski rast od onog koji je prvotno predviđen zbog rata na Bliskom istoku. Ured za makroekonomske analize i razvoj Republike Slovenije snizio je početkom ožujka svoju prognozu rasta slovenskog BDP-a s 2,1 na dva posto, a Međunarodni monetarni fond također je sredinom travnja snizio svoju prognozu ovogodišnjeg gospodarskog rasta s 2,2 na dva posto. Nekoliko dana kasnije, Trgovinska komora također je snizila svoju prognozu ovogodišnjeg gospodarskog rasta na dva posto.

Europski statistički ured Eurostat objavio je u srijedu svoju drugu procjenu rasta BDP-a u prvom tromjesečju ove godine. U eurozoni je rast iznosio 0,1 posto na tromjesečnoj razini, a u EU u cjelini 0,2 posto. U usporedbi s prvim tromjesečjem prošle godine, sezonski prilagođeni BDP u eurozoni porastao je u prvom tromjesečju 2026. za 0,8 posto, a u EU za jedan posto.