Cijene nafte pale ispod 89 dolara nakon signala iz Washingtona o kraju sukoba

Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po čak 10,08 dolara nižoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 88,88 dolara. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 10,14 dolara i stajao je 84,63 dolara.

Na početku tjedna tržišta je uznemirilo progresivno gašenje proizvodnje u Perzijskom zaljevu zbog blokade Hormuškog tjesnaca.

Iran je još prošli tjedan objavio da zbog rata preuzima kontrolu nad tjesnacem, zabranivši prolaz brodovima povezanima sa SAD-om, Izraelom i europskim zemljama.

Osiguravatelji su otkazali pokriće za ratni rizik u regiji i tankeri su zaglavili u Perzijskom zaljevu i pred Hormuškim tjesnacem i skladišta u velikim zemljama proizvođačima gotovo su napunjena.

U takvim je uvjetima Irak još krajem prošlog tjedna nagovijestio da planira smanjiti proizvodnju u velikim poljima na jugu, sa četiri milijuna na samo milijun barela dnevno, a pridružili su mu se u međuvremenu i Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati, spremnika punih nafte.

U ponedjeljak pridružila im se i Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik.

Što dulje takva situacija potraje, to će se opskrba više smanjivati, objasnili su u ING-u strahovanja na tržištu.

U utorak trgovce su umirile poruke iz Sjedinjenih Država.

Predsjednik Donald Trump rekao je u ponedjeljak navečer da je rat protiv Irana "više-manje završen", naznačivši da se zastoj u tranzitu kroz Hormuški tjesnac možda bliži kraju.

Trump je ujedno signalizirao da bi mogao suspendirati sankcije na naftu "nekih zemalja" do normalizacije opskrbe s Bliskog istoka, ne navodeći pojedinosti. Već prošli tjedan SAD je Indiji izdao 30-dnevnu dozvolu za kupnju ruske nafte.

Ruski posebni izaslanik za investicije i međunarodnu gospodarsku suradnju Kiril Dmitrijev rekao je odvojeno u ponedjeljak da Moskva i Washington pregovaraju o mogućnosti ublažavanja sankcija na rusku naftu, prenosi ruska novinska agencija TASS.

Kremlj je pak u utorak objavio da s Washingtonom nije detaljno pregovarao o ublažavanju sankcija, dodavši da su američki potezi usmjereni na stabilizaciju energetskog tržišta, napominje Reuters.

"Trumpove riječi ipak nisu čarobni štapić i tržište u konačnici mora dobiti konkretnu potvrdu da nafta ponovo putuje Hormuškim tjesnacem da bi podržalo silazni trend cijena nafte", upozorili su analitičari ING-a Ewa Manthey i Warren Pattersson.

Cijene su ohladile i naznake da bi članice skupine G7 možda u konačnici ipak mogle otpustiti naftu iz rezervi.

Ministri financija skupine sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja svijeta ipak nisu jučer donijeli odluku o plasmanu nafte iz rezervi na tržište, unatoč prijedlogu Međunarodne agencije za energiju (IEA), a suzdržanost su danas pokazali i ministri energetike.

Agencija je pak za danas sazvala i izvanredan sastanak svih članica, njih ukupno 32, uz najavu ažuriranog izvješća o stanju na tržištima nafte i plina.Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u ponedjeljak bio skuplji za čak 19,21 dolar i stajao je 115,54 dolara.