Ina potvrdila nove rezerve prirodnog plina na eksploatacijskom polju Sjeverni Jadran

Navodi se, naime, kako je Croscova samopodižuća bušaća platforma Labin izbušila prvu od dvije nove razradne bušotine s postojeće proizvodne platforme IKA-A.

Operacije na bušotini IKA A-1 R DIR završene su, a početkom prosinca počelo je ispitivanje tijekom kojeg će se provesti hidrodinamička mjerenja te utvrditi stvarni proizvodni potencijal.

Testna proizvodnja krenula je dva mjeseca prije plana, a dnevna proizvodnja iznosi 120.000 kubičnih metara prirodnog plina, čime je bušotina IKA A-1 R DIR potvrđena kao druga najproduktivnija Inina plinska bušotina u Hrvatskoj. Plin proizveden tijekom testiranja predaje se u hrvatsku energetsku mrežu preko postojećeg proizvodnog sustava.

Rezerve se procjenjuju na oko 220 milijuna kubičnih metara plina, što je oko 1,3 milijuna barela ekvivalenta nafte.

Operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini Josip Bubnić istaknuo je da razradno bušenje na sjevernom Jadranu predstavlja projekt koji može značajno pridonijeti domaćoj proizvodnji prirodnog plina.

“Ulaganja u razvoj domaćih resursa važna su u razdoblju globalnih promjena na tržištu energenata. Projekt odražava Inin nastavak aktivnosti usmjerenih na povećanje domaćih proizvodnih kapaciteta”, rekao je Bubnić.

Trenutno su u tijeku radovi na drugoj bušotini, IKA A-4 R DIR, čiji se završetak i potencijalni početak proizvodnje očekuje u prvom kvartalu 2026. godine. Radovi na obje bušotine uključuju napuštanje postojećih kanala iz iscrpljenih ležišta te zasijecanje novih kanala kako bi se dosegnulo do ležišta koja dosad nisu bila uključena u proizvodnju. Nakon provedbe potrebnih tehničkih prilagodbi, bušotine će biti povezane s postojećom proizvodnom infrastrukturom na platformi IKA-A.

Radovi na bušotinama IKA A-1 R DIR i IKA A-4 R DIR označavaju Inin ulazak u novi investicijski ciklus usmjeren na daljnje povećanje domaće proizvodnje prirodnog plina iz podmorja. Nastavak izrade novih bušotina planiran je tijekom 2026., a pozitivni rezultati mogu doprinijeti jačanju energetske sigurnosti Hrvatske.