Inflacija najviša od jeseni 2023.

Dvoznamenkasti rast cijena energije, uz nastavak razmjerno snažne inflacije usluga te uz još uvijek značajan doprinos hrane, pogurao je godišnju stopu inflacije na 5,8%.

Iako je dio inflacije generiran i snažnom domaćom potražnjom, neizvjesnost i rizik za prognoze prvenstveno proizlaze sa strane ponude, poglavito energije, na koju monetarna politika ima ograničeno djelovanje.

Ubrzanje inflatornih pritisaka

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, uz mjesečnu stopu rasta od 1,5%, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju (CPI), mjerene indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na prošlogodišnji travanj više su za 5,8%. To je najviša godišnja stopa inflacije od listopada 2023. godine te predstavlja ubrzanje inflatornih pritisaka prisutnih od početka godine.

U prva četiri mjeseca inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosi 4,5%, što je najviša razina u posljednje tri godine.

Najveća godišnja stopa rasta, a ujedno i najveći doprinos inflaciji tijekom travnja, proizašao je iz segmenta energije, čije su cijene u odnosu na travanj 2025. porasle za 17,5% te su ukupnoj stopi inflacije doprinijele s 2,7 postotnih bodova.

Iako detalji u prvoj procjeni nisu poznati, predmnijevamo da, kao i u ožujku, veći dio tog doprinosa rastu cijena energije proizlazi iz činjenice da je Vlada još krajem 2024. te u 2025. započela s procesom smanjenja subvencija na energente što je utjecalo na učinak baznog razdoblja i godišnje stope, ali dio se odnosi na prelijevanje rastućih cijena sirove nafte s globalnih tržišta na maloprodajne cijene derivata, čak i unatoč Vladinim intervencijama.

Na godišnjoj je razini ubrzao i rast cijena usluga, koje su u promatranom mjesecu bile više za 8,2%, pridonijevši ukupnim inflatornim pritiscima s 2,1 postotnim bodom. Suprotno navedenim kretanjima, blago je usporio rast cijena u kategoriji hrane, pića i duhana; godišnja stopa rasta spustila se s 3,9% u ožujku na 3,5% u travnju. Ipak, s obzirom na to da trećina prosječne potrošačke košarice otpada na ovu kategoriju, njezin je doprinos ukupnim inflatornim pritiscima i dalje značajan te je u travnju iznosio 1,1 postotni bod. Naposljetku, treći mjesec zaredom cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije zabilježile su prosječni godišnji pad (-0,6%).

Mjesečna stopa inflacije potrošačkih cijena, od 1,5% odstupa od uobičajenog obrasca kretanja inflacije u travnju. Takva mjesečna promjena najsnažnija je od rujna 2022. godine, kada su, kao i u ovim proljetnim mjesecima, dva mjeseca zaredom zabilježene razmjerno snažne mjesečne promjene iznad 1%.

Promatrano po komponentama, DZS procjenjuje da je energija porasla za 4,9%, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije 1,7% te usluge 1,2 %. Istodobno su, prema prvoj procjeni, cijene hrane, pića i duhana u prosjeku ostale na istoj razini.

Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) također potvrđuje da je rast cijena u Hrvatskoj i dalje znatno snažniji u odnosu na prosjek europodručja. I prema ovom pokazatelju (koji uključuje i potrošnju stranih gostiju) inflatorni pritisci jačaju i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. HICP je, naime, u travnju bio za 1,4% viši na mjesečnoj, odnosno 5,4% na godišnjoj razini. Snažniju stopu rasta u travnju među državama europodručja ima najnovija članica Bugarska (6,2%).

Istovremeno, inflacija u europodručju ubrzala je na godišnjoj razini s 2,6 % u ožujku na 3%, također predvođena energijom kod koje je porast u odnosu na prošlogodišnji travanj iznosio 10,9%.

Enargija najveći generator inflacije

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, uz mjesečnu stopu rasta od 1,5%, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju (CPI), mjerene indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na prošlogodišnji travanj više su za 5,8%. To je najviša godišnja stopa inflacije od listopada 2023. godine te predstavlja ubrzanje inflatornih pritisaka prisutnih od početka godine.
U prva četiri mjeseca inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosi 4,5%, što je najviša razina u posljednje tri godine.

Najveća godišnja stopa rasta, a ujedno i najveći doprinos inflaciji tijekom travnja, proizašao je iz segmenta energije, čije su cijene u odnosu na travanj 2025. porasle za 17,5% te su ukupnoj stopi inflacije doprinijele s 2,7 postotnih bodova.

Iako detalji u prvoj procjeni nisu poznati, predmnijevamo da, kao i u ožujku, veći dio tog doprinosa rastu cijena energije proizlazi iz činjenice da je Vlada još krajem 2024. te u 2025. započela s procesom smanjenja subvencija na energente što je utjecalo na učinak baznog razdoblja i godišnje stope, ali dio se odnosi na prelijevanje rastućih cijena sirove nafte s globalnih tržišta na maloprodajne cijene derivata, čak i unatoč Vladinim intervencijama.

Na godišnjoj je razini ubrzao i rast cijena usluga, koje su u promatranom mjesecu bile više za 8,2%, pridonijevši ukupnim inflatornim pritiscima s 2,1 postotnim bodom. Suprotno navedenim kretanjima, blago je usporio rast cijena u kategoriji hrane, pića i duhana; godišnja stopa rasta spustila se s 3,9% u ožujku na 3,5% u travnju. Ipak, s obzirom na to da trećina prosječne potrošačke košarice otpada na ovu kategoriju, njezin je doprinos ukupnim inflatornim pritiscima i dalje značajan te je u travnju iznosio 1,1 postotni bod. Naposljetku, treći mjesec zaredom cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije zabilježile su prosječni godišnji pad (-0,6%).

Mjesečna stopa inflacije potrošačkih cijena, od 1,5% odstupa od uobičajenog obrasca kretanja inflacije u travnju. Takva mjesečna promjena najsnažnija je od rujna 2022. godine, kada su, kao i u ovim proljetnim mjesecima, dva mjeseca zaredom zabilježene razmjerno snažne mjesečne promjene iznad 1%.

Promatrano po komponentama, DZS procjenjuje da je energija porasla za 4,9%, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije 1,7% te usluge 1,2 %. Istodobno su, prema prvoj procjeni, cijene hrane, pića i duhana u prosjeku ostale na istoj razini.

Iznad prosjeka eurozone

Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) također potvrđuje da je rast cijena u Hrvatskoj i dalje znatno snažniji u odnosu na prosjek europodručja. I prema ovom pokazatelju (koji uključuje i potrošnju stranih gostiju) inflatorni pritisci jačaju i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. HICP je, naime, u travnju bio za 1,4% viši na mjesečnoj, odnosno 5,4% na godišnjoj razini. Snažniju stopu rasta u travnju među državama europodručja ima najnovija članica Bugarska (6,2%).

Istovremeno, inflacija u europodručju ubrzala je na godišnjoj razini s 2,6 % u ožujku na 3%, također predvođena energijom kod koje je porast u odnosu na prošlogodišnji travanj iznosio 10,9%.