OIE projekti u zastoju, a Hrvatska uvozi velike količine električne energije iz Mađarske

Postavlja se pitanje zašto energetski ovisiti o državama s kojima postoje otvorena pitanja, dok se istodobno tvrdi da se Hrvatska usklađuje s europskim ciljevima dekarbonizacije i prelaska na održive izvore energije.

Održivu sliku domaćeg energetskog sektora i dalje najviše drže stare hidroelektrane.

U segmentu solarne energije Hrvatska je predzadnja u Europskoj uniji, a čak 92 posto solarnih instalacija čine mali krovni sustavi. Prema podacima Europske komisije, udio električne energije u ukupnoj potrošnji energije u Europi mogao bi se udvostručiti do 2040. godine.

- Kako bi se osigurale dovoljne količine zelene energije, potrebno je riješiti jedan od ključnih izazova – spor razvoj mrežne infrastrukture, istaknula je Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a.

Hrvatska godišnje koristi oko 5,5 tisuća gigavatsati električne energije. Tijekom ljeta uvoz iznosi oko 25 posto potreba, dok solari sudjeluju s oko 5 posto, a vjetroelektrane s oko 9 posto. U usporedbi s globalnim kapacitetima, solarna energija u Hrvatskoj djeluje znatno podcijenjeno.

- Sve više stranih investitora procjenjuje da će teško, ili uopće neće, moći ostvariti ulaganja vrijedna gotovo tri milijarde eura, te će ih preusmjeriti u druge zemlje u kojima također ima sunca, ali gdje se birokratski prepreke lakše otklanjaju, istaknuo je energetski stručnjak Ante Renić.