OIE: Švedska je ostvarila zacrtani cilj EU-a. Gdje je Hrvatska?

Taj je udio bio za 18,2 posto niži od cilja od 29 posto za 2030. godinu o korištenju energije iz obnovljivih izvora u prometu. Ispunjenje tog cilja zahtijevalo bi prosječno godišnje povećanje od 2,6 postotnih bodova između 2024. i 2030. godine. No prosječno godišnje povećanje zabilježeno od 2014. do 2023. iznosilo je 0,43 postotna boda.

Švedska je bila zemlja EU-a s najvećim udjelom obnovljivih izvora energije u prometu i jedina koja je već postigla cilj za 2030. godinu (33,7 posto). Druga je Finska (20,7 posto), a slijede Nizozemska (13,4 posto) i Austrija (13,2 posto). Nasuprot tome, najmanji udjeli zabilježeni su u Hrvatskoj (0,9 posto), Latviji (1,4 posto) i Grčkoj (3,9 posto).

Najveći porast korištenja energije iz obnovljivih izvora u prometu između 2022. i 2023. godine zabilježen je u Švedskoj (+4,9 pp), Austriji i Portugalu (obje +2,5 pp), a najveći pad u Latviji (-1,7 pp), Hrvatskoj (-1,5 pp) i Rumunjskoj (-0,9 pp).

Hrvatska (-4,6 postotnih bodova) i Latvija (-3,3 postotna boda) i prošle godine bilježile su najveći pad, a na trećem mjestu bila je Slovenija (-2,8 postotnih bodova), no sada ju je na toj poziciji zamijenila Rumunjska.

Obnovljivi izvori energije koji se upotrebljavaju u prometu uključuju tekuća biogoriva (npr. biodizel koji zadovoljava određene kriterije održivosti i uštede stakleničkih plinova), obnovljivi biometan s visokom koncentracijom metana i dio obnovljive električne energije korištene u cestovnom i željezničkom prometu.

Umjesto ispunjavanja cilja od 29 posto, zemlje se mogu odlučiti za smanjenje intenziteta stakleničkih plinova u transportnim gorivima za najmanje 14,5 posto do 2030. Ovim tempom se 2030. godina za Hrvatsku čini kao nedostižna budućnost.

Sadržaj nastao u suradnji s Janafom