Oštećenje saudijskog naftovoda moglo bi ostaviti svijet bez četiri posto naftnih rezervi

Daljnji pad saudijskih zaliha pogoršao bi globalnu nestašicu koja je već podigla cijene goriva na rekordne razine, potaknula inflaciju diljem svijeta i prinose američkih obveznica na najviše razine od globalne financijske krize 2008. godine.

Nakon što su napadi dronovima u petak prisilili Saudijsku Arabiju da obustavi rad svog glavnog naftovoda istok-zapad, Rijad nije objavio potpune informacije o opsegu štete ili koliko će dugo naftovod biti izvan pogona.

Izvori koji su razgovarali s Reutersom dali su različite procjene. Jedan od njih rekao je da bi popravak štete mogao potrajati i do pet do šest tjedana, dok je drugi rekao da bi popravak mogao biti završen ranije i da bi naftovod mogao djelomično nastaviti s radom tijekom popravka.

Vladin ured za medije i saudijsko Ministarstvo energetike nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.

Naftovod koji prolazi kroz pustinju preko Arapskog poluotoka štitio je Saudijsku Arabiju posljednjih šest mjeseci od najtežih posljedica ratom uzrokovane obustave prometa kroz Hormuški tjesnac, koja je paralizirala izvoz susjednih zemalja.

Najveći svjetski izvoznik koristio je ovaj naftovod za preusmjeravanje oko četiri milijuna barela dnevno, ili otprilike četiri posto globalne opskrbe, u luku Yanbu na Crvenom moru. Međutim, s obzirom na to da je naftovod izvan pogona, Yanbu sada ima dovoljno zaliha za održavanje izvoza još samo pet do sedam dana, prema tri izvora iz industrije upoznata sa saudijskim izvozom.

Saudijska Arabija također ima zalihe za opskrbu kupaca iz egipatskih luka Ain Sukhna na Crvenom moru i Sidi Kerir na Sredozemnom moru nekoliko dana, rekao je četvrti izvor.

Kapacitet skladištenja u Yanbuu iznosi oko 35 milijuna barela, prema procjenama industrije, dok Ain Sukhna i Sidi Kerir mogu skladištiti 18 odnosno 20 milijuna barela.

Zalihe nisu pune i na kraju će se iscrpiti ako se naftovod Istok-Zapad ne ponovno pokrene, rekla su četiri izvora.

Zalihe saudijske nafte već su u kolovozu pale na najnižu razinu u više od tri desetljeća zbog smanjenog protoka kroz Hormuški tjesnac i Crveno more, priopćila je u petak Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Svjetska ponuda nafte ove će godine pasti za 5,7 milijuna barela dnevno, odnosno oko šest posto, objavila je IEA, organizacija koja koordinira energetske politike zapadnih zemalja.