Otpis inozemne podružnice gurnuo Lukoil u neto gubitak

Kada se uključe trošarine i izvozne carine, Lukoilov prihod iznosio je lani 3,767 bilijuna rubalja (44,76 milijardi dolara) i bio je oko 15 posto manji nego u 2024.

Dobit prije poreza potonula je za nekih 80 posto, na 219,3 milijarde rubalja (2,60 milijardi dolara).

Operativna dobit gotovo je prepolovljena, na 526,6 milijardi rubalja (6,26 milijardi dolara).

Lukoil je prošlu godinu zaključio s neto gubitkom od 1,059 bilijuna rubalja (12,58 milijardi dolara). U 2024. bio je poslovao s neto dobiti od 851,5 milijardi rubalja (10,12 milijardi dolara).

Uprava navodi da je nakon gubitka kontrole nad međunarodnom podružnicom u potpunosti otpisala tu investiciju, u iznosu od 1,667 bilijuna rubalja (19,81 milijarda dolara).

Ruska kompanija odlučila je prodati inozemnu imovinu nakon što joj je SAD krajem listopada uveo sankcije, uz obrazloženje da želi ograničiti ruske proračunske kapacitete za financiranje rata u Ukrajini.

Prema Reutersovu izvješću, stručnjaci su vrijednost Lukoilove inozemne imovine procijenili na otprilike 22 milijarde dolara.

Krajem siječnja ruski div objavio je da je s američkom investicijskom tvrtkom Carlyle potpisao sporazum o prodaji imovine u inozemstvu, uz iznimku udjela u energetskim projektima u Kazahstanu, ne navodeći vrijednost transakcije.

Tvrtke sada čekaju zeleno svjetlo regulatora, uključujući i Ured za kontrolu inozemne imovine (OFAC) američkog ministarstva financija.

Lukoil u međuvremenu nastavlja pregovore i s drugim potencijalnim kupcima.
Prema općoj dozvoli OFAC-a, ugovor o kupoprodaji trebao bi biti sklopljen do 1. travnja 2026. godine.

Lukoilov međunarodni ogranak sa sjedištem u Beču vlasnik je rafinerija u Bugarskoj, Rumunjskoj i Nizozemskoj, udjela u naftnim poljima u Kazahstanu, Uzbekistanu, Iraku, Meksiku, Gani, Egiptu i Nigeriji te mreže benzinskih postaja u 20 zemalja, uključujući i Hrvatsku i SAD.