Raste interes za solare, ali regulativa se mijenja na štetu korisnika

Riječ je o pozivima ukupno vrijednima 28 milijuna eura kroz koje se građanima daju poticaji za fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju - koje su ugrađene tijekom prošle i ove godine.

Korištenje solarne energije u Hrvatskoj je sve raširenije. S velikim brojem sunčanih sati godišnje, u nas se, kažu stručnjaci, isplati ugraditi kućnu solarnu elektranu.

No početkom sljedeće godine stiže promjena kojom će se višak proizvedene struje koji se predaje u mrežu obračunavati po novom modelu.

Trideset i šest četvornih metara solarnih panela na krovu obiteljske kuće dovoljno je gospodinu Marinku za dnevne potrebe. Odluka da ugradi solarnu elektranu bila je, kaže, jedna od boljih.

- U 11 mjeseci je proizvodnja oko 6 do 7 megavata, a ja sam do sada potrošio ukupno negdje 2 megavata, s tim da po danu trošim ono što solari proizvode, a po noći se ta energija vuče iz HEP-a, naglasio je Marinko Stipčević, korisnik.

Ovaj način funkcionira zahvaljujući modelu "netiranja" u kojem vlasnici postojećih solarnih elektrana višak energije po povoljnim uvjetima predaju u mrežu HEP-u.

- Korisnik je danas koji ima solarnu elektranu plaćao samo razliku između preuzete i isporučene energije HEP-u, što znači, ako smo mi proizveli više energije na našoj solarnoj elektrani, višak smo predali u mrežu i za to smo dobili zajamčenu cijenu. Od 1. siječnja, to se ukida, nažalost u nepovoljnijem smislu za građane, naglasio je Filip Ćurko, voditelj Zagrebačkog energetskog centra.

To znači da će se korištenje preuzete energije iz mreže plaćati po punoj cijeni, uključujući mrežarinu i sve naknade. Višak predan u mrežu otkupljivat će se po znatno nižim cijenama. Produljit će se i razdoblje isplate ulaganja u samu investiciju.

- Isplativost, odnosno povrat investicije, se svakako produljuje- Prosječna elektrana gdje je povrat investicije sedam godina, možemo reći da će biti devet, znači nekakvih 30 do 40 posto, ovisno o veličine elektrane, istaknula je Veselina Harabajs, voditeljica poslovnog razvoja Zelena energetska zadruga.

Broj korisnika netiranja u Hrvatskoj je 30 tisuća, ali interes još raste, poručuju iz HEP-a.

"Obračun potrošnje električne energije koja predstavlja razliku između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi primjenjuje se na sve krajnje kupce kategorije kućanstvo koji do 31. prosinca 2025. predaju uredan zahtjev za provjeru mogućnosti priključenja. Svi zahtjevi predani izvan definiranog roka neće moći koristiti tzv. model netiranja, HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o."

S obzirom na da se od Nove godine višak energije u mrežu više neće moći koristiti kao do sada, budući vlasnici solarnih elektrana više će razmišljati o pohrani energije u baterije koje su rijetki do sada i kupili.