Prvi put od srpnja, nafta je bila iznad 100 dolara za barel od 159 litara. Situacija je već postala neodrživa, jer da su cijene ostale tako visoke, vrlo vjerojatno bi to rezultiralo ne samo puno većom inflacijom, već i globalnom recesijom. Ministri financija zemalja G7, u suradnji s Međunarodnom agencijom za energiju, brzo su spomenuli mogućnost koordiniranog oslobađanja dijela strateških naftnih rezervi.
Cijene nafte oko 90 dolara u utorak navečer
To je primjetno ohladilo groznicu na tržištu nafte, a još više Trumpovim riječima, koje su nagovijestile skori kraj rata protiv Irana. U utorak navečer cijena nafte pala je ispod 90 dolara. Nikada u povijesti nije bilo tako divljih fluktuacija - prvo snažan porast, a zatim pad od 30 posto u jednom danu!
U utorak je cijena nafte također bila na silaznoj putanji i iznosila je samo 82 dolara, sve dok glasnogovornica Bijele kuće Caroline Leavitt nije objavila (suprotno nekim izvješćima) da američka vojska još nije ispratila nijedan tanker s naftom kroz Hormuški tjesnac, što je cijenu nafte vratilo na oko 90 dolara. Rano jutros, Brent je bio na 87 dolara, a američka laka sirova nafta na 83 dolara.
Iran nastavlja isporučivati naftu Kini
Rat u Iranu znači naglo smanjenje prometa kroz Hormuški tjesnac i gubitak proizvodnje u Iranu i nekim drugim zemljama Perzijskog zaljeva. Ako je prije napada na Iran Hormuškim tjesnacem svakodnevno plovilo oko 70 tankera s naftom, sada ih možemo nabrojati na prste dvije ruke (zbog skupog osiguranja), ali istina je da neki brodovi isključuju svoje sustave za praćenje. Iran navodno i dalje šalje velike količine sirove nafte u Kinu, rekao je za CNBC predstavnik TankerTrackersa, tvrtke koja prati kretanje brodova pomoću satelitskih snimaka. Od početka rata 28. veljače, Iran je kroz Hormuški tjesnac poslao najmanje 11,7 milijuna barela sirove nafte, a sva je bila namijenjena Kini.
Opasnost od inflacije ili stagflacije?
Oko petine svjetske nafte obično prolazi kroz Hormuški tjesnac. Nagli pad proizvodnje iz Saudijske Arabije, Kuvajta itd. predstavlja veliki izazov koji se kratkoročno ne može nadoknaditi povećanim crpljenjem u ostatku svijeta. S naftnim šokom kakav svijet nije doživio od 1970-ih, mnogi s pravom strahuju od povećane inflacije, što također komplicira rad središnjih banaka. Sada je više nego jasno da Fed neće smanjiti kamatne stope u prvoj polovici godine, iako, kako je neki dan rekao John Williams iz njujorškog FED-a, "SAD nije toliko ovisan o nafti kao što je bio prije 50 godina, a iskustvo pokazuje da kretanje cijena nafte ne mijenja značajno ekonomske temelje."
