Oštar pad prometa na hrvatskom tržištu nekretnina

Mnogi mladi, poput dvadesetsedmogodišnjeg Ivana koji živi kao podstanar u centru Zagreba, o kupnji vlastitog stana još ni ne razmišljaju. "Trenutno više cijenim fleksibilnost koju imam time da rentam nego da imam kredit nad glavom i svoj stan", kaže Ivan. Ipak, unatoč visokim cijenama i slaboj ponudi, neki se i dalje upuštaju u potragu za prvom nekretninom.

Pad prodaje diljem zemlje

U Hrvatskoj se godišnje proda oko 27 tisuća stanova, većinom u Zagrebu i na obali, gdje su cijene kvadrata i najviše. No, upravo su nerealno visoke cijene dovele do usporavanja tržišta. Osim spomenutog pada od 15 posto na nacionalnoj razini, Zagreb i Istra bilježe pad prodaje od 20 posto, dok u Dalmaciji čak svaka treća nekretnina ne pronalazi kupca.

Dubravko Ranilović, predsjednik udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, kao glavne uzroke navodi recesiju i globalnu neizvjesnost.

"Ali ponajviše, što dobivamo u agencijama odgovor, da su zapravo cijene otišle previsoko", ističe Ranilović.

S druge strane, agentica za nekretnine iz Splita, Anita Lozo, smatra da nije riječ o krizi, već o psihološkom trenutku. Prema njezinim riječima, tržištu treba vremena da se prilagodi novoj realnosti u kojoj kupci više nisu spremni plaćati gotovo istu cijenu za starogradnju i novogradnju.

"Najvažniji razlog je taj što smo cijene starogradnje skoro izjednačili s cijenom novogradnje što nije gledajući dugoročno uopće održivo", pojasnila je Lozo.

Pad i u Istri

Slična je situacija i u Istri, gdje se također očekuje korekcija cijena. Slabija prodaja ondje se pripisuje smanjenom interesu stranih kupaca. "Cijene su dostigle svoj neki vrhunac. Ako znamo da je udio stranaca u kupovini u Istri dosta velik, najveći broj kupaca nam dolazi iz zemalja koje su trenutno pogođene krizom, to su konkretno Njemačka i Austrija. Kod njih je situacija i dalje ista i dalje je to neizvjesno ekonomski i odrazilo se definitivno na tržište", rekla je pulska agentica za nekretnine Tina Mihovilović.

Agenti se često susreću s nerealnim zahtjevima vlasnika kojima je teško prihvatiti da njihova nekretnina ne vrijedi onoliko koliko su zamislili.

Stručnjaci ističu kako bi se situacija na tržištu znatno poboljšala kada bi se gotovo 600.000 praznih privatnih stanova stavilo u funkciju. Time bi se povećala ponuda, što bi posljedično moglo dovesti i do snižavanja cijena.