Paradoks struke: Hrvati geodete smatraju stručnim i važnim, no sami geodeti misle kako struka nije dovoljno cijenjena

No što su alati moćniji, to više vrijedi stručnjak koji zna protumačiti i provjeriti njihov rezultat i spreman je iza njega stati svojim potpisom, ističu iz Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije.

Gotovo 80 posto građana vjeruje u stručnost geodeta, a njih 88 posto mišljenja je da je geodetska struka izuzetno bitna za društvo. Istodobno, sedam od deset geodeta smatra kako struka nije dovoljno cijenjena. Rezultati su to prvog cjelovitog istraživanja percepcije geodetske struke koje je tijekom ljeta 2026. provela Državna geodetska uprava uz podršku Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG).

Povod za istraživanje bio je širi pogled na razumijevanje struke, koja je u procesu upravljanja nekretninama često zapostavljana, istaknuo je predsjednik HKOIG-a, Vedran Car.

“Prije prvoga zida, krova i useljenja postoji prostor koji treba izmjeriti, međa koju treba utvrditi i temelj koji treba pouzdano postaviti. Pogrešno upisana granica, netočno evidentirano vlasništvo, zgrada koja nikad nije upisana u službene evidencije — takva pogreška ne nestaje sama od sebe. Desetljećima se prenosi s vlasnika na vlasnika, kroz kupoprodaje i nasljeđivanja, i najčešće izađe na vidjelo tek kad netko želi graditi, prodati ili dijeliti — a tada se rješava na sudu, generaciju poslije. Geodetska struka u tome ima mjesto koje rijetko tko drugi ima, jer stoji točno na sjecištu tehnologije, vlasništva, gospodarstva i javnog interesa” kazao je Car dodavši da se “pouzdanost geodeta dokazuje svakim izrađenim elaboratom i poštovanim rokom, odgovornost izradom i potpisivanjem elaborata, dok se povjerenje dobiva i gradi”.

Kao ključni izazovi s kojima se geodeti susreću, istaknuti su neažurnost zemljišnih knjiga i katastara čiji podaci sežu još iz Austrougarske, faktor cijene umjesto kvalitete kao preduvjet za angažman u procesu javne nabave, te odgovorno upravljanje prostorom.

Ipak, stotine tisuća građana su se tijekom proteklih godina susrele, ili će se susresti, s postupkom geodetske izmjere, kroz projekt Višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja za razdoblje 2021. – 2030. Kako ističu iz Državne geodetske uprave, odaziv građana na izmjeru svojih parcela je oko 80 posto, a u posljednje četiri godine vrijeme izmjere i uređenja zemljišnih knjiga na taj je način skraćeno s prosječnih sedam na 2,5 godine.

Uz istraživanje o percepciji struke, provedena je i prva analiza poslovanja cijele djelatnosti, izrađena u suradnji HKOIG-a, Hrvatske udruge poslodavaca i Državne geodetske uprave na temelju financijskih izvještaja više od 500 tvrtki. Saznanja i zaključke oba istraživanja približila je Željka Plužarić iz Državne geodetske uprave, jedna od autorica, na nedavno održanom Simpoziju ovlaštenih inženjera geodezije.

“Tržište geodetskih usluga naraslo je u pet godina za 81 posto i danas vrijedi oko 128 milijuna eura, a u jednoj je godini ovjereno gotovo 64 tisuće geodetskih elaborata. Provedene analize i istraživanja jasno su pokazala kako struka povjerenje javnosti ima, ali i geodeti sami traže podizanje profesionalnih standarda, transparentnost i primjereno vrednovanje geodetskog rada. Stečeni uvidi moraju nam biti polazište za promišljanje kakvu geodetsku struku želimo imati u budućnosti: stručnu, tehnološki naprednu, odgovornu i vidljivu, ali prije svega razumljivu društvu kojem služi”, poručila je Plužarić.

Simpozij je održan pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Državne geodetske uprave i Grada Vodica. Više od 600 stručnjaka, uz predstavnike Državne geodetske uprave i resornih Ministarstava, okupilo se pod krovnom temom “Pouzdanost, sigurnost i povjerenje” na najvećem godišnjem susretu geodeta koji je poslužio kao sjajno mjesto rasprave o izazovima struke.