Podaci potvrđuju: Lani oštar pad broja nekretninskih transakcija

To je više-manje u skladu s očekivanim s obzirom na posljednje podatke koji su pokrivali prvih devet mjeseci 2025.

Dvoznamenkast postotak pada bilježe i stambene nekretnine i zemljišta, kako poljoprivredna tako i građevinska, a najviše kupaca van zemlje dolazi iz Slovenije i Njemačke, kažu podaci.

Budući da Hrvatska nije jedno jedinstveno tržište, tako se i podaci o rastu ili padu broja transakcija razlikuju od županije do županije.

Tako ih je pet zabilježilo rast broja prodanih nekretnina: Varaždinska županija (12,9%), Zadarska županija (10,5%), Koprivničko-križevačka županija (9,5%), Ličko-senjska županija (5,7%) te Karlovačka županija (5,3%).

S druge strane pet županija s najvećim padom su: Primorsko-goranska županija (31,8%), Krapinsko-zagorska županija (29,3%), Sisačko-moslavačka županija (27,4%), Brodsko-posavska županija (24,7%) i Splitsko-dalmatinska županija (23,5%).

Najveći apsolutni broj kupoprodaja i dalje se ostvaruje na području Grada Zagreba, no i ondje je u 2025. godini zabilježen pad kupoprodaja od oko 10,6posto, s 18.524 transakcije u 2024. na 16.565 u 2025. godini. Sličan trend prisutan je i u Zagrebačkoj županiji, gdje je broj kupoprodaja smanjen s 9.825 na 8.586, što predstavlja pad od oko 12,6 posto.

Na Jadranu također silazan trend. Splitsko-dalmatinska županija bilježi smanjenje broja kupoprodaja s 10.961 u 2024. na 8.387 u 2025., odnosno pad od oko 23,5 posto. U Istarskoj županiji broj transakcija pao je s 11.741 na 9.804, što čini smanjenje od približno 16,5 posto, dok Primorsko-goranska županija bilježi jedan od najvećih padova, s 14.574 kupoprodaje u 2024. na 9.937 u 2025. godini, odnosno pad od skoro 32 posto. Na Jadranu odskače Zadarska županija gdje smo imali rast transakcija već od 10 posto, s ukupno 8.558 kupoprodajnih ugovora.

U kontinentalnim županijama trendovi su uglavnom umjereniji. Osječko-baranjska županija pritom odstupa od općeg trenda te bilježi porast broja kupoprodaja od oko 10,5 posto, sa 7.748 transakcija u 2024. na 8.558 u 2025. godini. U ostalim slavonskim županijama (Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska, promjene su manje izražene, ali su uglavnom blago negativne. Manje županije, poput Međimurske i Ličko-senjske, također bilježe pad broja kupoprodaja u 2025. godini, pri čemu se smanjenja kreću u rasponu od približno 8 do 15 %.

Kategorija stanovi i apartmani imala je pad s 27.191 na 23.561 kupoprodaju, što je minus od 13 posto. Kuće su još dublje pale, za 20 posto s transakcijama (4.054 na 3.226).

Kod zemljišta je vidljiv pad u svim kategorijama. Poljoprivredno zemljište bilježi smanjenje od 12,6 posto, dok je građevinsko zemljište palo s 25.257 na 21.622 transakcije, što predstavlja pad veći od 14 posto. Pala je i prodaja garaža (–18,3%) te parkirnih mjesta (–34,0%), a poslovni prostori bilježe pad od 21,3 posto. Smanjen je čak i promet grobnih mjesta za 29 posto, kažu brojke.

Lani je nekretninu u Hrvatskoj kupilo 2.569 Slovenaca, 1.963 kupaca iz Njemačke, 870 Austrijanaca, upola manje Čeha, dok su iz Bosne i Hercegovine bila 462 kupca.

Generalno može se reći da se očekuje stabilizacija tržišta i cijena, no ona neće biti ravnomjerna. U nekim dijelovima Hrvatske, kao i u nekim segmentima ponude, za očekivati je korekciju cijena, dok će u drugima one vjerojatno i dalje rasti, no po umjerenijim stopama.