Prosječna cijena kvadrata stana u Ljubljani premašila 4.500 eura

Prema podacima Geodetske uprave Republike Slovenije, rast cijena stambenih nekretnina i zemljišta za njihovu izgradnju u prošloj godini nije bio toliko izražen kao rekordne 2022. godine, ali je još uvijek relativno visok. Na nacionalnoj razini cijene stambenih zgrada porasle su za devet posto, cijene stanova u višestambenim zgradama za deset posto, a cijene zemljišta za izgradnju stambenih zgrada za 17 posto.

Prema tim izračunima, prosječna cijena stana u višestambenim zgradama na državnoj razini lani je iznosila 2920 eura po četvornom metru, što je 310 eura više nego godinu prije. Istodobno je prosječna cijena prodanih stanova u Ljubljani porasla za rekordnih 500 eura po kvadratu i premašila 4500 eura po kvadratu.

Prosječna cijena kuće s pripadajućim zemljištem lani je, pak, iznosila 165.000 eura, što je za 24.000 eura više nego godinu prije. Prosječna veličina prodanih kuća bila je 161 četvorni metar, a srednja veličina pripadajućeg zemljišta 700 četvornih metara. U Ljubljani je za kuću sa pripadajućim zemljištem trebalo u prosjeku platiti 405.000 eura.

Broj tržišnih prodaja stanova u višestambenim zgradama lani se u Sloveniji smanjio za 15 do 20 posto, a broj prodaja stambenih kuća za 10 do 15 posto, pokazuje izvješće o slovenskom tržištu nekretnina za 2024. koje je Geodetska uprava objavila danas na svojim internetskim stranicama.

Na temelju još uvijek privremenog broja evidentiranih kupoprodaja za 2024. godinu, procjenjuje se da je lani u Sloveniji prodano oko 7000 stanova u višestambenim zgradama i oko 5000 stambenih kuća, ukupne vrijednosti nešto manje od 1,7 milijardi eura. Prema neslužbenim podacima, lani je u Sloveniji sklopljeno 24.000 do 25.000 kupoprodajnih ugovora za nekretnine ukupne vrijednosti od 2,5 do 2,6 milijardi eura.

Smanjenje broja transakcija u geodetskoj upravi pripisuju, među ostalim, najavama Vlade o oporezivanju nekretnina u obliku stambenih nekretnina i ograničavanju kratkoročnog najma nekretnina, a još više kontinuiranom visokom rastu cijena, koji ograničava dostupnost nekretnina širem dijelu stanovništva.

Procjenjuje se da je prošle godine prodano oko 4.600 zemljišta za izgradnju objekata ukupne površine oko 470 hektara. Ovo je treća godina zaredom da se smanjuje broj kupoprodaja zemljišta za građenje. Prošle godine broj kupoprodaja građevinskog zemljišta manji je za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, a manji je od onog u 2021. za više od 45 posto.

Tržište stanova u Celju prošle je godine bilo najaktivnije. Slijede Kranj s okolicom i sjeverna okolica Ljubljane pa Maribora. Tržište stanova tradicionalno je najmanje aktivno u Zasavju. Što se tiče stambenih kuća, tržišna aktivnost lani je bila najveća u Celju, Mariboru i slovenskoj Istri bez obale.