Podatkovni centri u Europi traže talente i nude dobre plaće

Prema Indeedu, broj oglasa za radna mjesta u podatkovnim centrima u kolovozu 2026. bio je iznad razine prije pandemije u svih deset analiziranih europskih zemalja. Najveći rast zabilježen je u Španjolskoj, Italiji i Irskoj. Ako se prosjek oglasa od prosinca 2019. do veljače 2020. predstavi indeksom od 100, u kolovozu ove godine dosegao je 260 u Španjolskoj, 237 u Italiji i 210 u Irskoj, što je više nego dvostruko.

Ekonomistica Indeeda Aubrey Woessner i direktor istraživanja Pawel Adrjan objasnili su za Euronews Business da Španjolska i Italija imaju više prostora za rast, jer su krenule s niže baze.

„Puno je novih objekata usmjerenih na umjetnu inteligenciju, poput kampusa u Aragonu i projekata oko Milana, a ne na starije lokacije koncentrirane oko velikih naseljenih središta poput Frankfurta, Londona, Amsterdama, Pariza i Dublina“, objasnili su.

Podatkovni centri nude veće plaće

Oglasi za posao u podatkovnim centrima također su porasli u Nizozemskoj, Poljskoj i Švicarskoj, dok je rast bio mnogo manji u Belgiji i Francuskoj. U devet od deset analiziranih zemalja, oglasi za druga tehnološka radna mjesta u kolovozu još su uvijek bili ispod razina prije pandemije, a podatkovni centri su ih nadmašili za više od 100 indeksnih bodova u Italiji, Španjolskoj i Irskoj.

Izgradnja velikih podatkovnih centara kombinira građevinsku i mehaničku infrastrukturu s modulima i nadzemnim dizalicama

Zapošljavanje je također raspršenije u Europi nego u SAD-u. Dok 10 najboljih tehnoloških tvrtki u SAD-u čini 71 posto oglasa za posao u podatkovnim centrima, isti udio u 10 analiziranih europskih zemalja zahtijeva više od 500 tvrtki, rekli su Woessner i Adrjan.

Podatkovni centri obično nude veće plaće za usporedive poslove. Najveće razlike bile su u Italiji, gdje su plaće za menadžerske pozicije bile 65 posto veće, a za pozicije održavanja 50 posto veće. U Ujedinjenom Kraljevstvu razlika je iznosila 49 posto za menadžerske pozicije i 36 posto za pozicije održavanja u Njemačkoj.

Konkurencija za tehničke talente

Woessner i Adrjan kažu da se podatkovni centri natječu s drugim industrijama za iste tehničke i infrastrukturne stručnjake, dok prelaze na digitalno i zeleno.

„Oglasi za radna mjesta vezana uz podatkovne centre, u prosjeku, zahtijevaju više vještina od drugih oglasa za radna mjesta u istom području“, rekli su. Među najčešćim zahtjevima istaknuli su znanje informacijskih sustava, softvera i kibernetičke sigurnosti te engleskog jezika.

Također vjeruju da su veće plaće način da tvrtke brže steknu odgovarajuće radnike i tako održe raspored izgradnje novih kapaciteta. Najviše oglasa otpada na informacijsku infrastrukturu, upravljanje i podršku, razvoj softvera, upravljačke poslove, instalaciju i održavanje te upravljanje projektima. Ove skupine čine između polovice i tri petine svih oglasa za radna mjesta u podatkovnim centrima.

Očekuje se nastavak rasta

Unatoč brzom rastu, zaposlenost u podatkovnim centrima i dalje predstavlja mali udio ukupnog tržišta rada u spomenutim zemljama. U većini analiziranih zemalja udio je oko jedan posto ili manje. Iznimka je Irska, gdje je gotovo pet posto svih objava na Indeedu bilo vezano uz podatkovne centre.

Ekonomisti očekuju nastavak rasta, također zbog plana Europske unije da utrostruči kapacitet podatkovnih centara u pet do sedam godina.

„Jedna od briga poslodavaca je da se podatkovni centri natječu za radnike s tehničkim vještinama koje su bile deficitarne čak i prije procvata podatkovnih centara“, upozorili su.

Njemačka je 2025. godine imala najviše podatkovnih centara u Europi, s 529, a slijede Ujedinjeno Kraljevstvo s 523, Francuska s 322 i Nizozemska s 298. Italija ih je imala 168, Španjolska i Poljska po 144, a Švicarska 121.