Što će se dogoditi ako Musk ugasi Starlink u Ukrajini?

Rusija je od samog početka svoje invazije na Ukrajinu sustavno uništavala ukrajinsku infrastrukturu, uključujući opskrbu električnom energijom i internetom.

Spas je došao iz svemira: odmah nakon prvih ruskih napada tadašnji potpredsjednik ukrajinske vlade Mikhailo Fedorov zamolio je teksaškog biznismena Elona Muska putem Twittera (sada X) u ožujku 2022. da otključa svoje satelite Starlink za Ukrajinu. A Musk je također spontano odgovorio putem Twittera: "Starlink je aktivan, dodatni prijemni sustavi su na putu."

Od tada je usluga satelitskog interneta, koju pruža Muskova tvrtka SpaceX, glavni stup obrambenih napora Ukrajine. Starlink se prvenstveno koristi za bespilotne letjelice, ali i za internetske aplikacije te za identifikaciju i pronalaženje ciljeva.

Međutim, ukrajinsko povjerenje u milijardera Muska bilo je duboko poljuljano već u rujnu 2022. Tijekom prvog ukrajinskog napada bespilotnim letjelicama protiv ruske crnomorske flote na Krimu iznenada je prekinut radio kontakt sa svim bespilotnim letjelicama i protunapad nije uspio.

Godinu dana kasnije pokazalo se da je Elon Musk osobno naredio inženjerima Starlinka da ugase sustav.

Strah od gubitka kontrole

Pružanje usluga Starlinka Ukrajini već je provedeno putem privatne društvene mreže X bez ikakve javne rasprave i bez ikakve kontrole parlamenta.

Od ponovnog dolaska Donalda Truma na vlast njegov pouzdanik Musk ima vrlo široke ovlasti, a pritom nije podložan izravnoj parlamentarnoj kontroli. Što će učiniti sa Starlinkom njegova je privatna odluka.

Nije isključeno da će u jednom trenutku prodati projekt Starlink onome tko ponudi najviše. Strateški važan satelitski komunikacijski sustav mogao bi pasti u pogrešne ruke ako bi, primjerice, totalitarne države ili strateški rivali mogli pristupiti ovoj globalnoj mreži.

Ukrajina i njezini saveznici grozničavo traže vojno održive alternative. Ali zasad satelitski komunikacijski sustavi koje na raspolaganje daju Švedska i Njemačka ne mogu popuniti prazninu koju bi stvorilo gašenje Starlinka.

No i gospodarski razlozi bi mogli igrati ulogu za biznismena Muska. On je puno uložio u mrežu Starlink i ne želi plašiti one koji bi u budućnosti bili zainteresirani za nju.

Trenutno samo oko četiri milijuna ljudi koristi Starlink. On je zasad dostupan u Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi, dijelovima podsaharske i južne Afrike, nekim azijskim zemljama te Australiji i Novom Zelandu. Starlinkov satelitski Internet je vrlo skup: sam prijemnik košta oko 400 eura, a mjesečna naknada za korištenje iznosi 40 do 80 američkih dolara, ovisno o regiji.

Starlinkove glavne mušterije poput Poljske, Italije, Indonezije i Grenlanda sada sve više sumnjaju u pouzdanost tog sustava koji ovisi isključivo o volji njegovog vlasnika.

Kako funkcionira Starlink?

Starlink stvara pristup internetu prijenosom podataka putem svjetla, poput optičkog kabla. Ali ovaj prijenos se odvija putem satelita. U tu svrhu Elon Musk godinama gradi satelitsku mrežu u kojoj pojedini sateliti jedni drugima prosljeđuju relevantne podatke.

Muskova svemirska tvrtka SpaceX je od 2019. godine lansirala ukupno 7.770 Starlink satelita (podaci od 31. siječnja 2025.) u nisku Zemljinu orbitu. Cilj je proširiti mrežu na do 42.000 satelita.

Za korištenje satelitskih podataka potreban je i prijemni uređaj na Zemlji, koji se ponaša poput usmjerivača i povezuje uređaje s najbližim satelitom. Prijemnik automatski usklađuje prijemnu antenu, koja je slična satelitskoj TV-anteni, s dostupnim satelitom i tada se uspostavlja internetska veza.

Koje su prednosti Starlinka?

Satelitski internet je relativno jednostavan za korištenje. Podaci teku kontinuirano i impresivno brzo. Muskovi sateliti kruže oko Zemlje na visini od 328 do 614 kilometara, što je znatno niže od satelita konkurenata.

Za usporedbu: sateliti trenutnog lidera na satelitskom tržištu Hughesneta kruže oko Zemlje na visini od 35.000 kilometara. Sukladno tome, prijenos podataka traje oko deset puta duže nego kod Starlinka.

Gužva u orbiti

No Elon Musk "zatrpava" našu orbitu svojim privatnim satelitima. Do studenoga 2024. oko Zemlje je kružilo više od 13.000 satelita. Od toga oko 8.600 pripada SAD-u.

Očekuje se da će mreža Starlink u budućnosti uključivati 42.000 satelita – tako da će u orbiti brzo doći do velike gužve. To ugrožava druge satelite i također ometa astronomska promatranja sa Zemlje. Starlink-sateliti već se smatraju odgovornim za većinu u posljednji čas izbjegnutih sudara s drugim satelitima. A nakon što satelit automatski promijeni svoju putanju kako bi izbjegao mogući sudar, to može izazvati kobnu lančanu reakciju.

Drugi problem je relativno kratak životni vijek Starlinkovih satelita, koji prestaju raditi nakon otprilike pet godina. Čak i ako većim dijelom izgore kada ponovno uđu u Zemljinu atmosferu, novi sateliti moraju se neprestano lansirati u svemir kako bi se izbjegle praznine u mreži.