Umjetna inteligencija: Tko će kreirati budućnosti?

Tvrtke koje pravovremeno i promišljeno integriraju umjetnu inteligenciju u svoje poslovne modele stvaraju trajnu konkurentsku prednost.

Među najprepoznatljivijim rješenjima su veliki jezični modeli koji omogućuju funkcioniranje digitalnih asistenata. No, ako želimo razumjeti kako ti sustavi rade, moramo pogledati samu tehnološku jezgru. Temelj razvoja umjetne inteligencije počinje s poluvodičkom tehnologijom. Napredni čipovi, posebno specijalizirani grafički procesori, ključni su za rad modernih modela umjetne inteligencije.

Vodeću ulogu u ovom području igra američki proizvođač grafičkih kartica Nvidia, čiji čipovi pokreću najnaprednije modele, uključujući OpenAI-jev gpt-4o. Zbog svoje tehnološke superiornosti, tvrtka ima dominantan položaj i značajan utjecaj na razvoj cijele industrije. 9. srpnja Nvidia je postala najvrjednija tvrtka na svijetu, nakratko premašivši tržišnu kapitalizaciju od 4 bilijuna američkih dolara.

Ovaj tehnološki proboj potiče i druge vodeće tvrtke da sve više integriraju umjetnu inteligenciju u svoje poslovne modele. Pristupi se razlikuju: američki tehnološki div Microsoft nastavlja pregovore s OpenAI-jem o budućnosti njihovog strateškog partnerstva, dok Amazon proširuje kapacitete svog AWS clouda. Google razvija vlastiti sustav umjetne inteligencije Gemini, a Apple je zainteresiran za integraciju vanjskih jezičnih modela u Siri.

Kineska tehnološka industrija također prati globalni trend. Uspješnim rješenjima, kineski programer DeepSeek dokazuje da Kina više nije samo sljedbenik, već postaje važan konkurent u području umjetne inteligencije.

Ključno pitanje za razumijevanje globalnog razvoja umjetne inteligencije jest koliko intenzivno različite regije ulažu u tehnološke sektore. Vrijedne podatke pruža baza podataka Scoreboard Panel 2003-2023, koju je pripremila Europska komisija u sklopu izvješća EU Industrial R&D Investment Scoreboard 2024. Baza podataka uključuje tvrtke iz cijelog svijeta, klasificirane prema obujmu ulaganja u istraživanje i razvoj.

Sva potrošnja prikazana je u eurima i već je prilagođena inflaciji - kao stvarne vrijednosti za 2023. godinu, što omogućuje izravne usporedbe među regijama i tijekom vremena. Kako bismo dobili detaljniji uvid u trenutne trendove, odabrali smo između svih obuhvaćenih tvrtki one koje posluju u četiri ključna područja usko povezana s razvojem umjetne inteligencije: računalne usluge, poluvodiči, softver i hardver.

Iako ovaj odabir ne obuhvaća cijelu sliku, pruža reprezentativan uvid u regionalne razlike. Podaci za 2023. pokazuju da su američke tvrtke u tim sektorima uložile više od 215 milijardi eura u istraživanje i razvoj, gotovo deset puta više od europskih tvrtki, koje su uložile 22 milijarde eura. Kina je već nadmašila Europu s ulaganjem od 35 milijardi eura. Njezina ulaganja porasla su gotovo 290 puta u posljednja dva desetljeća, s prosječnom godišnjom stopom rasta od 33 posto, što je znatno iznad rasta u SAD-u (osam posto) i Europi (sedam posto).

Razlike između regija nisu vidljive samo u apsolutnim iznosima, već i u tempu rasta. Dok SAD i Kina brzo povećavaju svoja ulaganja u ključne tehnologije povezane s umjetnom inteligencijom, europske tvrtke i dalje većinu svojih istraživačkih resursa usmjeravaju prema tradicionalnim industrijama, posebno automobilskom sektoru. Ovaj trend stvara sve veći jaz koji bi dugoročno mogao oslabiti tehnološku i ekonomsku konkurentnost Europe.

Umjetna inteligencija postaje nova globalna mjera moći – tehnološke, ekonomske i političke. Dok SAD i Kina brzo učvršćuju svoju poziciju na čelu tehnološkog razvoja, Europa i dalje usmjerava svoje resurse negdje drugdje. Odluke koje donosimo danas dugoročno će odrediti hoćemo li aktivno sudjelovati u stvaranju budućnosti ili ćemo joj se jednostavno prilagoditi.