ECB podigao kamatne stope, krediti će ponovno biti skuplji

Nakon godinu dana nepromijenjenih ključnih kamatnih stopa, Europska središnja banka (ECB) odlučila ih je povećati za 0,25 postotnih bodova.

Kamatna stopa za depozitnu mjeru, kojom ESB usmjerava monetarnu politiku i određuje kamatne stope za banke koje preko noći pohranjuju višak likvidnosti kod ECB-a, sada iznosi 2,25 posto, za refinanciranje je povećana na 2,40 posto, a za depozitnu mjeru na 2,65 posto. Prema prognozama financijskog tržišta, kamatne stope bi ove godine ponovno mogle porasti za četvrtinu postotnog boda.

Promjena ključnih kamatnih stopa utjecat će na rast kamatnih stopa u poslovnim bankama, a možemo očekivati da će banke biti znatno ekspeditivnije u njihovom podizanju ili snižavanju nego što su bile u njihovom snižavanju.

„Kada inflacija počne rasti, posebno zbog visokih cijena energenata, postoji rizik da će se početi povećavati i inflacijska očekivanja. To može dovesti do većih zahtjeva za plaćama, koji se zatim prelijevaju u dodatna povećanja cijena. To može zarobiti gospodarstvo u inflacijskoj spirali“, objasnio je dr. Sašo Polanec, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani.

Razlog povećanja kamatnih stopa ESB-a je nedavni porast inflacije. Ciljana inflacija u eurozoni iznosi dva posto godišnje. Nakon što je u veljači iznosila 1,9 posto, porasla je na 2,6 posto u ožujku, kada je izbio rat u Iranu, na 3 posto u travnju, a u svibnju je, prema početnim procjenama Eurostata, porasla na 3,2 posto, što je najviša stopa inflacije od rujna 2023. Tada je iznosila 4,3 posto, što je bio značajan pad u odnosu na prethodni mjesec, kada je iznosila 5,2 posto, dok je u siječnju 2023. dosegla 8,6 posto. Procijenjenoj inflaciji od 3,2 posto u svibnju uglavnom je pridonio rast cijena energije, koje su porasle za 10,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Jačanje cijena energije izaziva zabrinutost da bi to moglo utjecati na cijene drugih roba i usluga.

Europska središnja banka podigla je kamatne stope ranije nego 2022. godine, usred rastuće inflacije, usred energetske krize i rasta cijena sirove nafte, što je dovelo do visoke inflacije. "Kada inflacija počne rasti, posebno zbog visokih cijena energije, postoji rizik da će i inflacijska očekivanja početi rasti. To može dovesti do većih zahtjeva za plaćama, što se zatim prelije u dodatna povećanja cijena. To može zarobiti gospodarstvo u inflacijskoj spirali", objasnio je dr. Sašo Polanec, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani.

Prema njegovim riječima, rastuća inflacija u takvim okolnostima djeluje kao mehanizam za hlađenje gospodarstva i ograničavanje inflacijskih pritisaka. „Iako više kamatne stope kratkoročno smanjuju gospodarsku aktivnost, one mogu spriječiti još veće troškove koji bi nastali ako bi visoka inflacija postala ukorijenjena u očekivanjima poduzeća, kućanstava i radnika.“

Poseban problem za Europu, objasnio je Polanec, su cijene energije, koje su tradicionalno visoke, dijelom zbog poreza, regulacije i politika zaštite okoliša. „Nije sasvim jasno je li s gledišta klimatske politike zaista optimalno da oporezivanje energije bude tako visoko, ako to ujedno smanjuje i konkurentnost europskog gospodarstva. Ciljevi zaštite okoliša moraju se ostvarivati, ali na način koji ne nameće preveliko opterećenje poduzećima i kućanstvima i ne potkopava dugoročnu gospodarsku snagu Europe“, rekao je Polanec.