EU će gomilati kritične minerale zbog rizika od rata

„EU se suočava sa sve složenijim i pogoršavajućim krajolikom rizika obilježenim rastućim geopolitičkim napetostima, uključujući sukobe, sve veće utjecaje klimatskih promjena, degradaciju okoliša te hibridne i kibernetičke prijetnje“, navodi se u nacrtu dokumenta kojim se utvrđuje strategija gomilanja zaliha, a koji je vidio Financial Times.

Države članice trebale bi koordinirati rezervne zalihe hrane, lijekova, pa čak i nuklearnog goriva, rekla je izvršna vlast EU-a. To bi također ubrzalo rad na zalihama na razini EU-a za predmete poput modula za popravak kabela „kako bi se osigurao brz oporavak od prekida u energetskim ili optičkim kabelima“ i roba poput rijetkih zemalja i trajnih magneta, koji su ključni za energetske i obrambene sustave.

Nekoliko slučajeva potencijalne sabotaže podvodnih komunikacijskih kabela i plinovoda posljednjih godina izazvalo je zabrinutost zbog ranjivosti kritične infrastrukture.

Strategija je dio šireg napora EU-a za poboljšanje sigurnosti i otpornosti bloka od 27 zemalja. Prošli mjesec, general Carsten Breuer, njemački načelnik obrane, upozorio je da bi Rusija mogla napasti državu članicu EU-a u sljedeće četiri godine.

Okruženje većeg rizika potaknuto je „povećanom aktivnošću haktivista, kibernetički kriminalci i skupine koje sponzoriraju države”, navodi se u dokumentu.

EU je također osjetljivija od mnogih drugih regija na učinke klimatskih promjena jer se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Požari na Kreti prisilili su 5000 ljudi na evakuaciju otoka ovog tjedna.

U izvješću koje je naručila EU u listopadu, bivši finski predsjednik Sauli Niinistö rekao je da sigurnost treba smatrati „javnim dobrom“ i pozvao na način razmišljanja usmjeren na pripravnost.

O gomilanju zaliha, rekao je da Bruxelles treba „definirati ciljeve kako bi se osigurala minimalna razina pripravnosti u različitim kriznim scenarijima, uključujući slučaj oružane agresije ili poremećaja globalnih lanaca opskrbe velikih razmjera“.

EU je u ožujku također savjetovao kućanstvima da gomilaju osnovne zalihe kako bi preživjeli najmanje 72 sata krize.

Unija već održava flotu vatrogasnih zrakoplova i helikoptera, zrakoplov za medicinsku evakuaciju i predmete poput poljskih bolnica i kritičnih medicinskih potrepština u 22 zemlje EU-a kao dio svojih napora za hitne intervencije u slučaju prirodnih katastrofa.

No, komisija je izjavila da će uspostaviti „mrežu za stvaranje zaliha“ kako bi poboljšala koordinaciju između zemalja EU-a. U dokumentu se navodi da postoji „ograničeno zajedničko razumijevanje o tome koje su osnovne robe potrebne za pripravnost za krize u kontekstu brzo promjenjivog krajolika rizika“.

Također će početi sastavljati redovito ažurirane popise osnovnih potrepština prilagođene svakoj regiji i vrsti krize. Države članice trebale bi bolje poticati privatni sektor da pomogne u stvaranju zaliha, primjerice putem poreznih olakšica, navodi se.

Blok bi također trebao surađivati sa saveznicima na „zajedničkom skladištenju“ i bolje koordinirati upravljanje resursima i infrastrukturom dvojne namjene s NATO-om.

Potreba za ulaganjem u kritične zalihe također bi se razmotrila u prijedlozima za novi višegodišnji proračun, koji bi trebali biti predstavljeni kasnije ovog mjeseca.

Nacrt dokumenta trebao bi biti objavljen sljedeći tjedan i mogao bi se promijeniti prije predstavljanja.