Prema analizi policy papera HUP-a, poduzetnici u obuhvaćenom nautičkom lancu vrijednosti ostvarili su u 2025. godini 2,8 milijardi eura poslovnih prihoda i 1.019,6 milijuna eura prihoda od izvoza te zapošljavali 18.323 osobe, izraženo u ekvivalentu punoga radnog vremena. Poslovni prihodi porasli su 9,4 posto, a izvoz 14,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Analiza se oslanja na HUP-ov registar s više od 3.200 mapiranih gospodarskih subjekata, razvrstanih prema stvarnim djelatnostima povezanim s nautikom. Mapiranje nautičke industrije pokazuje da je u razdoblju od 2021. do 2025. izvoz porastao 70,8 posto, s 597,1 milijuna na više od milijardu eura. Udio bruto investicija u dugotrajnu imovinu u poslovnim prihodima istodobno je povećan s 11,7 na 18 posto, što pokazuje značaj ulaganja za daljnji razvoj sektora.
„Za daljnji rast hrvatske nautike potrebni su sigurniji uvjeti ulaganja, brže procedure i dostupnost kvalificiranih radnika. Plava knjiga pokazuje da je prihod po zaposlenom u sektoru od 2021. do 2025. porastao za 43 posto, sa 108,5 tisuća na 155,1 tisuću eura, što potvrđuje potencijal za stvaranje veće dodane vrijednosti. Zato HUP predlaže osnivanje Nacionalnog vijeća za nautiku koje bi povezalo gospodarstvo i nadležne institucije u provedbi konkretnih razvojnih mjera. Želimo da se u Hrvatskoj više projektira, proizvodi i servisira te da veći dio stvorene vrijednosti ostaje u domaćem gospodarstvu, uz očuvanje mora i obale“, izjavila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
HUP-ova Plava knjiga promatra razvoj nautike kroz cijeli lanac vrijednosti, od proizvodnje plovila i opreme, preko marina i chartera, do projektiranja, servisa i remonta. HUP također predlaže da se uspjeh sektora vrednuje prema izvozu, kvaliteti radnih mjesta, cjelogodišnjem poslovanju i vrijednosti koja ostaje domaćem gospodarstvu, uz postojeće pokazatelje broja vezova, plovila i noćenja. U Plavoj knjizi je upozoreno na pritisak na profitabilnost chartera: obuhvaćeni segment u 2025. zabilježio je neto gubitak od 34,7 milijuna eura. HUP zato predlaže razvoj kvalitetnije ponude i najma s posadom, transparentnu kategorizaciju plovila i usluga te dostupnije i cjenovno konkurentnije vezove. Uspjeh chartera trebalo bi pratiti kroz prihod i profitabilnost po plovilu, ostvarenu cijenu najma i broj tjedana popunjenosti.
Na predstavljanju je naglašeno kako specijalizirana brodogradnja, inženjering i remont mogu osigurati posao tijekom cijele godine te povećati angažman domaćih dobavljača. Višemjesečni boravak plovila i posada tijekom remonta stvara potražnju za smještajem, opskrbom, prijevozom i drugim lokalnim uslugama izvan ljetne sezone. Za takvu ponudu potrebni su servisni kapaciteti, dostupne industrijske lokacije i stručni kadar, uz povezivanje brodogradilišta, marina i poduzeća u destinaciji. HUP predlaže razvoj specijaliziranih regionalnih centara za refit i servis jahti od 40 do 100 i više metara, uz korištenje potencijala postojećih brodograđevnih zona. Prema istraživanju na uzorku od 35 posada u hrvatskim brodogradilištima, 23 posade planiraju boravak dulji od dva mjeseca, a 22 barem dio boravka provode u smještaju na kopnu.
Na panelu „Quo Vadis Nautica” koji je moderirao Alen Jugović s Pomorskog fakulteta u Rijeci, sudjelovali su Luciano Beg, predsjednik HUP-Udruge nautičkog sektora, Luka Vukić s Pomorskog fakulteta u Splitu, Nina Perko iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Marina Palumbo Cardella iz European Boating Industryja, te Teuta Duletić iz Lürssen Design Centra Kvarner.
“Hrvatska je prepoznatljiva nautička destinacija, a tu prednost trebamo iskoristiti za razvoj vlastite nautičke industrije i stvaranje veće dodane vrijednosti. Uz vezove, charter i noćenja, uspjeh nautike trebamo mjeriti proizvodnjom plovila i opreme, remontima i refitima, inovacijama, izvozom te kvalitetnim radnim mjestima. Imamo znanje, poduzetnike i tržište za razvoj i testiranje vlastitih proizvoda konkurentnih na međunarodnoj razini. Važan korak je izrada Plave knjige, koja cjelovito prikazuje hrvatsku nautičku industriju, njezin gospodarski značaj i izazove te postavlja temelje zajedničke razvojne politike. Za ostvarenje tog potencijala potrebni su dugoročna vizija i bolja koordinacija gospodarstva, državnih institucija i znanstvene zajednice”, rekao je Luciano Beg, predsjednik HUP-Udruge nautičkog sektora.
Sudionici panela suglasni su kako daljnji rast nautičke industrije usporavaju složeni koncesijski i administrativni postupci, prostorno-planska ograničenja, nedostatak proizvodnih i servisnih kapaciteta te manjak kvalificiranih radnika. Stoga su među prioritetima HUP-a dugoročna investicijska sigurnost, brže procedure i ciljano financiranje modernizacije. Poseban je naglasak na povezivanju obrazovanja s potrebama poduzeća kroz stručnu praksu, specijalističke programe i prekvalifikacije za deficitarna tehnička zanimanja. Razvoj novih tehnologija i njihova primjena u domaćim poduzećima trebali bi dodatno ojačati međunarodnu konkurentnost sektora. Plava knjiga predlaže specijalizirane dugoročne instrumente financiranja kroz Vladu RH, HBOR i EU fondove te jasnije uređenje tretmana ulaganja pri isteku koncesije. Za zadržavanje deficitarnih stručnjaka predlaže se i razmatranje smanjenja poreznog klina, uz razvoj dualnog obrazovanja i brzih prekvalifikacija.
