Kina u tišini kupuje goleme količine zlata

Kineska središnja banka iskoristila je pad cijena plemenitih metala na globalnim tržištima prošli mjesec i ostvarila najveću mjesečnu kupnju zlata ove godine. Prema dostupnim podacima, Narodna banka Kine kupila je 480.000 unci (oko 14,93 tone) zlata u lipnju, produživši svoj niz kontinuiranih mjesečnih kupnji na oko 20 mjeseci.

Ovaj dugoročni ciklus kupnje, koji traje od kraja 2024., smatra se najdužim od 2015. Ukupne službene zlatne rezerve drugog najvećeg svjetskog gospodarstva tako su porasle na oko 2.346 tona.

Ubrzana akumulacija u Kini podudara se s razdobljem kada je zlato na burzama doživjelo svoj najgori kvartal od 2013., izgubivši oko 16 posto svoje vrijednosti. Dok su maloprodajni kupci i špekulanti oklijevali zbog volatilnosti, Peking je iskoristio tehničku korekciju cijene za stratešku alokaciju kapitala. Analitičari naglašavaju da potezi kineske središnje banke nisu kratkoročne prirode, već dio dugoročnog plana zaštite državne imovine od geopolitičkih rizika.

Svjetsko vijeće za zlato potvrdilo je u svom polugodišnjem izvješću da strateška važnost zlata ostaje iznimna. Čak 89 posto anketiranih upravitelja rezervi središnjih banaka očekuje daljnji porast globalnih rezervi zlata u sljedećoj godini.

„Zlato postaje ključni štit za investitore od potencijalnih međunarodnih sankcija, političkih previranja i volatilnosti financijskog sustava Sjedinjenih Država“, kažu financijski analitičari za South China Morning Post.

Unatoč masovnim kupnjama, zlato i dalje predstavlja relativno mali udio ukupne kineske imovine. Prema procjenama Svjetskog vijeća za zlato, plemeniti metal čini manje od 10 posto ukupnog portfelja rezervi Kine. Za usporedbu, zapadne središnje banke poput Njemačke i Sjedinjenih Država drže do 70 posto svojih službenih rezervi u zlatu. To znači da će Kina vjerojatno nastaviti s ovom politikom dugi niz godina, budući da se radi o strukturnom balansiranju koje djeluje tijekom više desetljeća.

Istodobno, kineske devizne rezerve - koje se smatraju najvećima na svijetu - pale su za 26 milijardi dolara, odnosno 0,75 posto, u lipnju, na 3,4163 bilijuna dolara na kraju mjeseca. Pad deviznih rezervi uglavnom je posljedica jačanja američkog dolara i mješovitih kretanja globalnih cijena dionica.

Svjetsko vijeće za zlato potvrdilo je u svom polugodišnjem izvješću da strateška važnost zlata ostaje iznimna. Čak 89 posto anketiranih upravitelja rezervi središnjih banaka očekuje daljnji porast globalnih rezervi zlata sljedeće godine. Glavni navedeni razlozi su sigurnost od zamrzavanja imovine, geopolitička neizvjesnost i očekivano monetarno ublažavanje od strane vodećih središnjih banaka.