Kriza na Bliskom istoku mogla bi u Hrvatsku dovesti do milijun dodatnih turista

Umjesto dalekih azijskih i afričkih destinacija, do dva milijuna ljudi više moglo bi ove godine odabrati odmor u regiji srednjoj Europi, pri čemu se Hrvatska ističe kao jedan od glavnih dobitnika te promjene. Prema najnovijoj analizi Global Payments Research Group, istraživačkog tima vodećeg svjetskog procesora kartičnih transakcija Global Payments, Hrvatsku bi u 2026. godini moglo posjetiti do milijun dodatnih turista, što bi generiralo između 560 i 800 milijuna € dodatne potrošnje.

Rastući troškovi goriva i poremećaji u zračnom prometu, uz dosad otkazanih više od 52.000 letova zbog sukoba na Bliskom istoku, potiču putnike da preispitaju planove o putovanjima za daleke destinacije. Umjesto toga, mnogi traže alternativne, bliže i dostupnije europske destinacije, pri čemu se Hrvatska pozicionira kao vodeća sigurna destinacija.

„Neizvjesnost kod dalekih putovanja i rast troškova potiču turiste da biraju destinacije koje su bliže, sigurnije i lakše dostupne. Hrvatska ispunjava sve navedene uvjete jer nudi toplu mediteransku klimu, razvijenu infrastrukturu i izvrsnu cestovnu povezanost s ključnim europskim tržištima“, izjavila je Olja Brkljačić, direktorica Global Paymentsa za Hrvatsku.

Hrvatska među najvećim dobitnicima u Europi

Analiza tvrtke Global Payments pokazuje da bi srednja i istočna Europa ove godine mogle privući između jednog i dva milijuna dodatnih posjetitelja. Očekuje se da će Hrvatska ostvariti najveći udio tog rasta zahvaljujući velikoj popularnosti među turistima iz Njemačke, Češke i skandinavskih zemalja.

Hrvatska je već u 2025. godini zabilježila 21,8 milijuna dolazaka i 110 milijuna noćenja, a trenutačni trendovi upućuju na mogućnost privlačenja dodatnih 400 000 do čak milijun posjetitelja u 2026. godini. S prosječnom dnevnom potrošnjom od 158€ i oko 800€ po boravku, Hrvatska se ističe kao jedno od financijski najznačajnijih odredišta u regiji. Duži boravci od obično pet ili više noći dodatno povećavaju ekonomski učinak na lokalno gospodarstvo.

Jadranska obala ostaje glavni magnet za turiste

Očekuje se da će se većina dodatnih posjetitelja uputiti prema jadranskoj obali, tražeći mediteransku alternativu odredištima u Aziji ili sjevernoj Africi. Kombinacija prirodnih ljepota, bogate povijesti, razvijene turističke infrastrukture i izvrsne cestovne povezanosti čini Hrvatsku posebno privlačnom za putnike koji svoje planove dogovaraju u zadnji čas.

Očekuje se snažan rast digitalnog plaćanja

Očekivani porast broja stranih turista također će ubrzati usvajanje bezgotovinskog načina plaćanja u cijelom hrvatskom turističkom sektoru.

„Strani turisti u velikoj većini preferiraju plaćanje karticama ili mobilnim novčanicima nego gotovinom. Kako broj posjetitelja raste, rastu i očekivanja za brzim, jednostavnim i sigurnim načinima plaćanja“, dodala je Brkljačić.

Prema podacima Global Payments, predviđa se da će tržište POS terminala u ugostiteljskom sektoru srednje Europe rasti po stopi od 6 do 8 %, potaknuto sve većom potražnjom za digitalnim rješenjima. Ipak, analiza upozorava da se mnogi manji hoteli, privatni iznajmljivači i lokalni poduzetnici u Hrvatskoj još uvijek oslanjaju na zastarjele sustave plaćanja, što bi moglo predstavljati izazov u susretu s modernim zahtjevima tržišta.

Modernizacija infrastrukture plaćanja ključna je za konkurentnost

Kako bi ostali konkurentni i ispunili rastuća očekivanja gostiju, turistički se subjekti potiču na nadogradnju i modernizaciju sustava za plaćanje. Danas su prioriteti podrška za beskontaktno i mobilno plaćanje, integracija s rezervacijskim sustavima (PMS) radi predautorizacije plaćanja te transparentni modeli formiranja cijena. Poduzetnici koji ulože u moderne tehnologije plaćanja ne samo da će pojednostaviti svoje operacije, već će i značajno povećati zadovoljstvo gostiju.

„U današnjem turističkom okruženju, iskustvo plaćanja dio je ukupnog doživljaja gosta. Oni koji se brzo prilagode bit će u najboljoj poziciji da u potpunosti iskoriste gospodarski potencijal ovih tržišnih promjena“, zaključila je Brkljačić.