To proizlazi iz godišnjeg izvještaja Njemačke centrale za praćenje ovisnosti (DHS) pod nazivom „Godišnjak ovisnosti 2025" predstavljanog u četvrtak. Pored raznih ovisnosti poput one o duhanu ili igrama na sreću, u izvještaju se posebna pažnja posvećuje ovisnosti o alkoholu.
„Najmanje petina građana Njemačke konzumira previše alkohola i to u obimu kojeg možemo nazvati riskantnim ili u okviru ovisnosti", kaže znanstvenik Jakob Manthey koji se usredotočio na pitanje ovisnosti. Kod devet posto stanovnika Njemačke starosne dobi između 18 i 64 godine se može govoriti o zloupotrebi ili ovisnosti o alkoholu.
Među 47.500 smrtnih slučajeva koje se povezuje s konzumacijom alkohola spadaju i poginuli u prometnim nesrećama do kojih je došlo zbog alkohola ali i bolestima povezanim s prekomjernom konzumacijom kao što su problemi krvožilnog sustava, ciroza jetre kao i razni oblici raka. U žrtve se ubrajaju i oni koji su izgubili život od posljedica kaznenog djela počinjenog pod utjecajem alkohola.
Stručnjak, koji je sudjelovao u sastavljanju godišnjaka o ovisnosti, ukazuje na to da je alkohol otrov i da je najbolja potpuna apstinencija. „No i svako smanjenje konzumiranja je dobrodošlo. Nije isto hoću li popiti dva ili tri piva", kaže Manthey.
Daljnji problem je taj što se alkoholna pića u Njemačkoj smiju reklamirati bez ikakvih ograničenja. Također su i cijene alkohola više-manje iste u posljednjih dvadesetak godina.
„Cijena soka od naranče se stalno povećava. Boca votke ima već godinama istu cijenu", ukazuje Christina Rummel, direktorica DHS-a i dodaje: „Niti u jednoj drugoj europskoj zemlji alkohol nije tako jeftin kao u Njemačkoj". U isto vrijeme konzumacija alkohola zbog recimo bolovanja, uzrokuje materijalnu štetu od 57 milijardi eura godišnje.
Rummel smatra da postoje učinkoviti mehanizmi za smanjenje problema koje uzrokuje alkohol. „Pored pojačanih programa prevencije mi bismo trebali alkoholna pića podizanjem poreza učiniti skupljima", kaže Rummel.
„Potrošački poraz na pivo je vrlo nizak, kada je u pitanju vino, uopće ga nema", kaže stručnjak Manthey. Ona kaže kako bi se podizanjem cijena alkoholnih pića za pet posto godišnje potrošnja smanjila za 2,2 posto što bi spasilo 850 ljudskih života. Uz to bi se u državnu blagajnu slilo 1,4 milijarde poreznog novca. „Zdravlja građana mora biti važnije nego interesi industrije alkoholnih pića", zaključuje Rummel.
