Njemačke pivovare grčevito se bore za opstanak

Čak niti u konkurenciji europskih zemalja, Njemačka nikad nije bila zemlja koja pije najviše piva: to je uvjerljivo Češka. Ali za Njemačku je pojam njeno pivo - pa tek onda možda i kobasice i kiseli kupus.

Ali potrošnja pada: prije korone, 2017. je to bilo gotovo 100 litara po žednom grlu Nijemaca, prošle godine je to bilo još samo 88 litara. Jer mnogo toga ovaj napitak danas čini nepoželjnim: najprije je to alkohol, ali onda je to - također njemačka riječ; Bierbauch (pivski trbuh) jer pivo i deblja.

"Živimo u društvu koje je sve starije. Danas trend diktira zdrav život i wellness, a uz druge razloge kao što je ionako veća štedljivost potrošača, to onda vodi padu potrošnje piva. Ne samo u Njemačkoj, već i u mnogim drugim zemljama Europe“, objašnjava Holger Eichele iz Njemačkog udruženja pivara.

Da je to trend koji nije zahvatio samo ovu zemlju, vidi se i po izvozu. Njemačko pivo je traženo i u mnogim zemljama, ali izvoz je prošle godine bio 6% manji nego u godini prije toga. No mnogo je veći problem pivovara domaća potražnja koja je pala za čak 15%.

Njemačke pivovare se već pokušavaju prilagoditi novim okolnostima na tržištu: sve ih više proizvodi i bezalkoholno pivo koje i dalje razmjerno dobro ide, a gotovo sve sad nude i neku svoju inačicu radlera sa nekakvim voćnim okusom "za mlade i žene" - makar i to piju svi.

Ono što se u Njemačkoj nije promijenilo - i Eichele je uvjeren kako je to izuzetak ove zemlje i kako se neće niti promijeniti u dogledno doba, jest izuzetno mnoštvo pivovara u Njemačkoj. Nisu sve opstale, ali još uvijek ih ima gotovo 1.500 jer su i potrošači ovdje izuzetni "lokal-patrioti": najprije će tražiti "domaće" pivo, možda napravljeno u pivovari samo par ulica od tamo gdje stanuju, a tek u nedostatku će se upustiti u eksperiment s drugim pivom. Naravno da i u ovoj zemlji ima pivovara koji pokrivaju tržište čitave Njemačke: Radeberger, Bitburger, ne treba zaboraviti i minhenski Paulaner...

Ali Javier Gonzalez Lastra, stručnjak za sektor trgovine napitcima banke Berenberg u Londonu vjeruje kako je upravo to mnoštvo njemačkih pivovara - njihov spas od preuzimanja nekih od velikih koncerna u proizvodnji piva. U drugim zemljama Europe to nije tako: belgijsko-američki koncern Anheuser-Busch InBev je vodeći na svjetskom tržištu, slijedi ga nizozemski Heineken. Oni su doduše prisutni i na njemačkom tržištu, ali ovaj stručnjak ne vjeruje kako će se uopće i potruditi tu postići nešto više.

Jer za pravi prodor bi trebali otkupiti čitav niz manjih njemačkih pivovara kako bi sinergijom izvukli nekakvu korist. Definitivno nije sigurno da bi se to dopalo potrošačima tih "kućnih" piva tako da bi to ispao velik trošak uz minimalnu dobit. Osim toga, uz toliko pivovara su i cijeni piva tu postavljene stroge granice, tako da takvim koncernima nije teško doći do zaključka kako ima tržišta na svijetu gdje mogu postići bolje poslove nego u Njemačkoj.

Ali to je i nevolja njemačkih pivovara: cijena je malena - gotovo nigdje u Europi pivo nije tako jeftino, a troškovi rastu. Treba kupiti hmelj, žitarice za slad, a onda treba i (električne) energije sve to prirediti i napuniti u boce. Mnoge pivovare zato sad nude i posve drugačije napitke: voćne sokove, makar je uvjerljivo najveća zarada na napitku za kojeg gotovo ne treba nikakvog truda: vodi u bocama.