Obnova željeznice mora se ubrzati

Za gradnju i rekonstrukcija željeznica zato se ulaže preko milijardu i pol eura.

U egipatskoj pustinji niknut će 2000 kilometara brze željeznice. 60 gradova spojit će vlakovi koji će voziti do 230 kilometara na sat. Voditelj tog projekta vrijednog 8 milijardi eura prilikom posjeta Zagrebu osvrnuo se na potencijal hrvatskih željeznica.

- Hrvatska ima vrlo zanimljivu željezničku mrežu, željeznički sektor, mnogo je prilika za implementaciju projekata velike brzine. Mislim da dosta toga možete naučiti od Egipta, gdje se može vidjeti kako se ti projekti implementiraju i što sve treba uzeti u obzir, posebno kad su u fazi planiranja, poručio je Benjamin Polan, projektni direktor, Siemens.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ističe da je u tijeku veliki investicijski ciklus obnove željezničke infrastrukture, da se u nju ulaže oko milijardu i pol eura, što iz europskih fondova, što iz kredita Europske investicijske banke.

- Bitno je te projekte ubrzati. Nama je u Hrvatskoj obnova i gradnja željezničke infrastrukture prema Rijeci jer ćemo ove godine završiti ovaj dio prema Mađarskoj granici. Radovi idu prema kraju, taj je projekt konačno gotov, da tako kažem, a ono što nam preostaje je gradnja nizinske pruge, a naravno i obnova bivšeg 10. koridora prema istoku zemlje, rekao je.

Dio stručnjaka ističe da se već desetljećima govori o nizinskoj pruzi i povezivanju luke Rijeka sa srednjom Europom. Tvrde - vrijeme je da se riječi provedu u djelo.

- Zemlje koje su uspješne, koje kvalitetno i cestovnu i željezničku infrastrukturu kombiniraju zajedno sa lučkim kapacitetima mogu graditi svoju dobru poziciju generalno u Europi. Hrvatskoj nedostaje taj segment, naglasio je Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.

- Ja mislim da je došlo krajnje vrijeme i nadam se da je zrelost i svjesnost naših upravljača da se zaista sve učini da se to napravi na najbolji mogući način, dodao je.

Ipak, pomaci se vide. Možda HŽ-ovi vlakovi još dugo neće biti superbrzi, ali brzina od 120 do 160 kilometara na sat postala je stvarnost. Raspolažmo i sa 70 novih vlakova, baterijskim i elektrobaterijskim vlakovima - tako da sve ide prema tome da domaća željznička infrastruktura zasja u novom svjetlu.