Primorac: Fiskalizacija 2.0 nije lov na poduzetnike

Skupu je nazočio potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, a poruke poslodavaca iznijeli su glavna direktorica HUP-a Irena Weber, predsjednik HUP-a Mislav Balković i predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika Boris Antunović

Predsjednik HUP-a Mislav Balković naglasio je da HUP kroz Udrugu malih i srednjih poduzetnika, strukovne udruge i koordinacije okuplja velik dio domaće poduzetničke baze. U osvrtu na širu sliku rekao je da Hrvatska danas bilježi visoku zaposlenost i nisku nezaposlenost te da je gospodarski rast snažan, pri čemu je važan dio napretka povezan i s europskim sredstvima.

No upozorio je na strukturu rasta: prema njegovim riječima, u proteklom razdoblju veći dio rasta nosio je javni sektor, dok je doprinos privatnog sektora bio osjetno manji. Zato je poručio da se mora otvoriti prostor za snažniji investicijski ciklus u privatnom sektoru, kako bi se podigla konkurentnost i približile razine ulaganja onima u usporedivim članicama EU.

Balković je pritom istaknuo da su i poslodavcima i državi u interesu daljnji rast plaća, ali da taj rast mora imati realno uporište u produktivnosti i održivosti. Kao dio rješenja vidi nastavak rasterećenja rada i preusmjeravanje opterećenja prema imovini.

Podržao je i ograničavanje cijena hrane, uz ocjenu da je to pomoglo kupovnoj moći, te pozdravio uvođenje registra stanovništva kao alat koji može pomoći učinkovitijem upravljanju sustavom. Najavio je i da HUP priprema ekonomske analize te osniva povjerenstvo za poreznu politiku kako bi dijalog s Vladom bio sadržajniji i kontinuiraniji, uz poruku da se 'ne radi o igri u kojoj netko mora izgubiti da bi drugi dobio'.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber naglasila je da poslodavci žele biti partner Vladi u traženju rješenja koja vode prema standardu i produktivnosti usporedivoj sa zemljama Europske unije. Podsjetila je da je HUP podržao promjenu poreznog pristupa, pri čemu su i sami zagovarali da se dio opterećenja s rada prebaci na druge oblike oporezivanja, uz argument da je rad u Hrvatskoj i dalje relativno snažno opterećen u europskim okvirima, dok je oporezivanje nekih drugih oblika prihoda znatno niže.

Weber je upozorila i na nesrazmjer između rasta produktivnosti i rasta primanja, uz ocjenu da se dio novostvorene vrijednosti u posljednje vrijeme generirao kroz javnu potrošnju, što može imati inflatorni učinak. Kao važnu temu istaknula je fiskalizaciju 2.0 i širu digitalizaciju, uz poruku da su to alati za sužavanje sive ekonomije, koja šteti radnicima, stvara nelojalnu konkurenciju i smanjuje prihode proračuna.

Osvrnula se i na lokalne politike, navodeći da je HUP razgovarao s vodstvima Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka te da se porezna politika gradova može koristiti kao alat za privlačenje talenata, osobito u Zagrebu koji bi, smatra, trebao biti motor rasta. U istom je tonu istaknula problem nedostatka radne snage, posebice visokoobrazovane, te naglasila potrebu da se rasterete oni koji rade u sektorima veće dodane vrijednosti kako bi zemlja zadržala inženjere i stručnjake te ojačala industrijsku bazu.

Predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika Boris Antunović ocijenio je da je fiskalizacija 2.0 velika promjena s brojnim posljedicama te naglasio da će uspjeh uvođenja ovisiti i o tome hoće li se uvažiti prijedlozi poduzetnika. S jedne strane, rekao je, državi takav sustav donosi kvalitetniji uvid u transakcije i tijekove novca, što može rezultirati informiranijim politikama. S druge strane, upozorio je na realan strah dijela poduzetnika, osobito onih koji nemaju tehnološke kompetencije ni kapacitete za brzu prilagodbu.

U tom je kontekstu poručio da visoke kazne ne bi trebale biti prva reakcija u početnoj fazi primjene, posebno ako se pokažu problemi u implementaciji. Kada je riječ o porezima, rekao je da je poduzetnicima jasno da prostora za široko smanjenje opterećenja nema, ali je otvorio temu 'win-win' rješenja, poput olakšica na reinvestiranu dobit i promišljanja o drukčijim modelima oporezivanja dobiti i dohotka.

Posebno je naglasio pravosuđe kao pitanje koje se, kako kaže, ne može zaobići: 'bez učinkovitog sustava teško je govoriti o zdravoj tržišnoj utakmici'. Upozorio je na dugotrajnost sporova i ovrha te poručio da je vrijeme za reforme koje bi povećale učinkovitost i povjerenje.

Primorac: Porezna struktura se mijenja, ključ je jednostavnost i digitalizacija
Ministar financija Marko Primorac u obraćanju je istaknuo važnost partnerskog odnosa Vlade i poslodavaca te gospodarske rezultate u posljednjim godinama, naglašavajući da rast ne dolazi sam od sebe, nego iz rada, kreativnosti i ulaganja poduzetnika. Rekao je da Vlada, uz očuvanje socijalne kohezije, želi jačati konkurentnost privlačenjem investicija, rastom proizvodnje i promjenom strukture BDP-a prema jačem izvozu.

Govoreći o fiskalnoj politici, poručio je da se Hrvatska pomaknula s pozicije u kojoj je prije manje od desetljeća bila pod procedurom prekomjernog manjka i bez investicijskog rejtinga, do današnjeg razdoblja stabilnijih financija i povoljnijeg zaduživanja. Kreditni rejting pritom je opisao kao nematerijalno dobro koje se prelijeva i na privatni sektor kroz bolje uvjete financiranja.

Primorac je rekao da je jedan od smjerova porezne politike prebacivanje opterećenja s rada na druge oblike imovine, osobito nekretnine, uz jačanje autonomije jedinica lokalne samouprave. U tom je kontekstu govorio i o logici da se među gradovima i općinama potakne svojevrsna konkurencija u kvaliteti usluge i razini poreznog opterećenja.